Panika u Splitu zbog ‘nezgodnog’ SDP-ovca: Ljevica bi zbog njega Puljku mogla okrenuti leđa

Tek što su završili parlamentarni i europski izbori, počinju prve kalkulacije za lokalne izbore. Ljeto će vrlo brzo proći, nakon ljeta počinju pripreme za predsjedničke izbore i nećemo se još dobro ni oporaviti od tri izborna ciklusa, a uletjet ćemo u nove izbore – lokalne. Na osnovi rezultata s parlamentarnih i europskih izbora rade se analize za pojedina područja.

Analiziraju se preferencijski glasovi kandidata s parlamentarnih izbora i postotak glasova koje su dobili u sredinama u kojima imaju aspiracije na lokalnim izborima.

Stoga je pojedinim kandidatima bilo veoma stalo da se nađu na listama za parlamentarne izbore kako bi izvagali koliku podršku imaju u narodu te kako bi na osnovi te podrške mogli projicirati svoje mogućnosti na lokalnoj razini.

Razlika u nijansama

Kao i na parlamentarnim izborima, tako će i na lokalnim izborima najzanimljivije biti pratiti rezultate u Splitu i Dalmaciji. Ne samo zbog temperamentnog mentaliteta građana koji svaku izbornu utrku doživljavaju na posebno emotivan način nego i zbog omjera snaga u najvećem dalmatinskom središtu – Splitu. Rezultati splitskih lokalnih izbora dosad su uvelike utjecali i na regionalnu i državnu vlast. Nikomu nije svejedno tko će upravljati drugim velikim gradom u državi i na koji će način vlast u tom gradu surađivati s državnom vlašću.

Ako za podlogu analize uzmemo parlamentarne izbore, dolazimo do zaključka da će o idućoj vlasti u Splitu odlučivati nijanse. U Splitu je na proteklim parlamentarnim izborima glasalo 86.869 birača ili 62,59 posto od ukupnog broja birača. I HDZ-ovu i SDP-ovu bloku bilo je veoma stalo da u Splitu upišu relativnu pobjedu. Na koncu je za dvjestotinjak glasova pobijedila SDP-ova koalicija koja je dobila 25.824 glasa ili 30,43 posto ukupnog broja birača koji su izašli na birališta. HDZ-ov blok osvojio je 25.597 glasova ili 30,16 posto.

Srbi su do zuba naoružani oružjem bez kojeg se danas ne može: Hrvatska ga mora hitno nabaviti

U SDP-ovu bloku koji je trijumfirao na parlamentarnim izborima u Splitu bio je aktualni gradonačelnik Ivica Puljak i njegov Centar pa se taj rezultat više doživljava kao njegova i pobjeda njegova Centra nego kao trijumf SDP-a. U prilog ovoj tvrdnji idu i izjave samog Puljka koji nije bio kandidat na europskim izborima na SDP-ovoj listi pa je HDZ odmah upisao pobjedu u Splitu.
Ako kao podlogu analize uzmemo parlamentarne i europske izbore, vidljivo je da je, unatoč ogromnim razlikama u postotku građana koji su glasali, 62,59 na parlamentarnim izborima nasuprot 19,58 na izborima za EU parlament, postotak osvojenih glasova najvećih stranka gotovo identičan.

Promjena raspoloženja

Tako je HDZ-ova koalicija na parlamentarnim izborima dobila 30,16 posto glasova, a na europskima 31,38 posto glasova. SDP-ova koalicija na parlamentarnim izborima dobila je 30,43 posto glasova, a na europskima 31,20 posto. Domovinski pokret koji je na parlamentarnim izborima u Splitu osvojio 9276 glasova ili 10,93 posto na europskim izborima izbio je na treće mjesto s osvojenih 10,90 posto glasova. Ovaj podatak je bitan jer se pokazalo kako glasači DP-a nisu kaznili tu stranku zbog ulaska u vlast s HDZ-om mjesec dana prije. Također, iako je do lokalnih izbora ostalo još gotovo godinu dana, rezultat DP-a je veoma važan jer će uvelike utjecati na sastav buduće vlasti u gradu pod Marjanom.

Stranka koja je u nekoliko izbornih ciklusa uvelike određivala smjer splitske gradske politike svakako je Most. Od svog pojavljivanja na splitskoj političkoj sceni ta stranka je u opoziciji ili vlasti igrala značajnu ulogu. Jednom su čak i presudili sastav gradske vlasti u Gradskom vijeću podržavši koaliciju SDP-a i Ivice Puljka. Mnogi su nakon ulaska Mosta u vlast s lijevom koalicijom tvrdili da je to politička smrt te stranke u Splitu.

No pokazalo se da joj glasači nisu zamjerili koalicije s ljevicom. Iako se na izborima za Gradsko vijeće osjetio pad podrške Mostu u Splitu, stranka je, unatoč, teškim unutarnjim sukobima, polučila solidan rezultat na proteklim parlamentarnim izborima osvojivši 9734 glasa ili 11,47 posto podrške birača. Međutim, nakon burnih poslijeizbornih preslagivanja i izlaska bračnog para Raspudić iz Mosta dogodio se dramatičan pad te stranke u Splitu pa su na europskim izborima osvojili tek 5,77 posto podrške birača. Pritom treba napomenuti kako Most jedini od velikih stranaka nije potvrdio svoj rezultat s parlamentarnih izbora na europskim izborima.

Ponestaje vremena

Sada dolazimo do ključnog pitanja – možemo li na osnovi dva protekla izborna ciklusa napraviti projekciju rezultata za lokalne izbore? Prvo treba reći kako do lokalnih izbora ima još dosta vremena te se mnogo toga može dogoditi. Sasvim je realno očekivati pojavu nekih nezavisnih lista koje mogu utjecati na konačni ishod izbora i sastav Gradskog vijeća. Ovdje također treba uzeti u obzir činjenicu da su SDP i Centar nastupili zajedno na parlamentarnim izborima, što je SDP-ovoj listi dalo sinergijski učinak. Na lokalnim izborima teško je zamisliti zajedničku listu SDP-a koji predvodi Davor Matijević i Ivice Puljka. Matijević je nekoliko puta kritizirao koaliciju svoje stranke s Puljkom. Također je jedan od njegovih najgorljivijih kritičara u Gradskom vijeću. Pogotovo nakon što mu je Puljak pridobio vijećnika Damira Barbira na svoju stranu. Ne samo da je teško zamisliti predizbornu koaliciju Puljka i Matijevića nego je teško zamisliti i suradnju te dvojice političara nakon izbora u Gradskom vijeću.

Hrvatska ima golemi zaboravljeni problem: Zbog Vesne Pusić mnogi moraju tražiti ove dozvole

Unatoč svim svojim propustima i gafovima za vrijeme mandata, Puljak je trenutno najizgledniji pobjednik idućih izbora. Ta činjenica govori dovoljno o političkoj situaciji u Splitu. Pritom treba imati na umu kako je Puljak ušao u sukob s gotovo svim društvenim skupinama u gradu. Razbjesnio je ugostitelje, ušao je u sukob čak i s vlastitim pročelnicima, grad puca po šavovima zbog komunalnih i prometnih problema. Zabilježen je pad na listi razvijenih gradova, a iseljavanje iz grada se nastavlja.

Pa kako onda Puljak i dalje ima najveće izglede za reizbor? Jednostavno, druge stranke nisu dovoljno radile na prepoznatljivosti svojih kandidata. Manje od godinu dana do lokalnih izbora još ne znamo tko je kandidat HDZ-a za gradonačelnika, a ni druge stranke nisu najavile svoje kandidate.

Prepoznata šteta

Iako je zlatno pravilo političkog marketinga da kandidaturu ne treba objavljivati previše rano kako se ne bi ostavilo previše vremena konkurenciji da našteti kandidatu, u splitskom slučaju već je trebalo objaviti imena kandidata kako bi ušli u klinč s gradonačelnikom Puljkom. U protekla dva izborna ciklusa HDZ je čekao do zadnjeg trenutka kako bi kandidirao Vicu Mihanovića i Zorana Đogaša. Ispostavilo se da kandidati nisu bili dovoljno prepoznatljivi, a nije bilo ni vremena da ih birači bolje upoznaju. HDZ će također trebati paziti da njihov kandidat bude prihvatljiv ne samo biračkoj bazi HDZ-a nego i drugim strankama desnice i desnog centra, a da pritom ne izaziva visok stupanj animoziteta na ljevici.

Puljak trenutno možda najviše strahuje od toga koga će SDP kandidirati na izborima za gradonačelnika Splita. Kandidira li SDP neko snažno ime, taj će kandidat neminovno morati ući u sukob s Puljkom jer im je biračka baza ista. Čak i ako Puljak izađe kao pobjednik iz tog nadmetanja, u drugi krug će ući toliko oslabljen i zategnutih odnosa sa SDP-ovom biračkom bazom da će biti lak plijen za snažnijeg kandidata s desnice.