U istočnoj europskoj državi Moldaviji u nedjelju su održani istodobni predsjednički izbori i referendum za ulazak u Europsku uniju. Njihova glavna odlika su neizvjesnost do samoga kraja.
Broj birača na referendumu o ulasku Moldavije u Europsku uniju u postocima podijeljen je gotovo napola – 50,00%, što pokazuju preliminarni podaci Središnjeg izbornog povjerenstva nakon obrade 97,66% glasova.
Prema podacima Središnje izborne komisije, 721.760 birača podržalo je ulazak zemlje u EU, dok je 721.672 bilo protiv. U sklopu referenduma građani su morali odgovoriti na jedno pitanje: “Podržavate li promjenu ustava kako bi se Republika Moldavija pridružila Europskoj uniji?”
Kako navodi medij Politico, planovi Moldavije da se pridruži Europskoj uniji bili su u neizvjesnosti u ponedjeljak jer se nastavilo prebrojavanje glasova na nacionalnom referendumu o članstvu u EU za koje je predsjednik zemlje rekao da je iskrivljeno ruskim miješanjem “bez presedana”.
Prema novim podacima koje je u ponedjeljak objavilo izborno povjerenstvo Moldavije, 49,97 posto birača iz te istočnoeuropske zemlje u nedjelju je glasalo protiv plana prozapadne predsjednice Maie Sandu o pridruživanju EU do 2030., dok ga je poduprlo 50,03 posto, a pobrojano je 98,33 posto glasačkih listića.
Govoreći na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji dok je prebrojavanje glasova prešlo 90 posto, Sandu je ustvrdila da su “zločinačke skupine, koje rade zajedno sa stranim snagama” rasporedile “desetke milijuna eura, laži i propagandu” u pokušaju da Moldaviju drže “zarobljenu u neizvjesnosti” i nestabilnost.” Vlasti zemlje, rekla je, imaju “jasne dokaze” o “prijevari u neviđenim razmjerima” osmišljenoj da potkopa demokratski proces. “Čekamo konačne rezultate i odgovorit ćemo čvrstim odlukama.”
Kako se brojanje glasova bližilo kraju, upućeni u kampanju upozorili su da birači dijaspore koji žive u inozemstvu u EU tek trebaju biti uključeni u prebrojavanje. Međutim, dva dužnosnika koja su upoznata s procesom izrazila su sve veću zabrinutost zbog neuspjeha proeuropske kampanje.
Više od 1,56 milijuna ljudi, ili 51,65 posto biračkog tijela, glasalo je na nacionalnom referendumu – znatno iznad jedne trećine potrebne da bi se smatrao valjanim. Plebiscit bi mogao oblikovati geopolitičku budućnost Moldavije u godinama koje dolaze.
Sandu nije uspjela pobijediti u prvom krugu
Na istodobnim predsjedničkim izborima, Sandu, koja se natječe za drugi mandat, bila je prva na listi kandidata s 41,78 posto glasova nakon 98,11 posto prebrojanih glasačkih listića. Njezin najbliži suparnik, proruski političar Socijalističke stranke Alexandr Stoianoglo, bio je drugi s 26,41 posto.
Nakon što je jasno kako nije uspjela osigurati potpunu većinu, Sandu se sada suočava sa Stoianoglom u drugom krugu — što je neugodna vijest za sadašnjeg predsjednika, za kojeg se očekivalo da će pobijediti velikom razlikom.
Predsjednik oporbenog bloka Pobjeda Ilan Shor rekao je da su preliminarni rezultati predsjedničkih izbora u Moldaviji i europskog referenduma poraz vlasti.
„S druge strane barikade“, u Rusiji, postojano se kritizira aktualna vlada u Moldaviji da je za ove izbore i referendum otvorila samo dva biračka mjesta u Moskvi u odnosu na polumilijunsku dijasporu te zemlje koja živi u Ruskoj Federaciji.
Ranije je moldavsko Središnje izborno povjerenstvo izdalo objašnjenje o situaciji s izbornim procesom u Rusiji. Podsjetili su da je glavni razlog što su otvorena samo dva biračka mjesta “bio ozbiljan rizik za sigurnost birača i zaposlenika izbornih komisija”. Svi glasači prolaze kroz detektor metala.
