Istraživači traže više sredstava, brža odobrenja i domaću proizvodnju novih lijekova
Svijet riskira povratak u doba prije otkrića penicilina, upozoravaju njemački liječnici, ukazujući na porast patogena otpornih na antibiotike.
Penicilin, otkriven u kasnim 1920-ima, produžio je ljudski vijek do 30 godina suprotstavljajući se većini bakterijskih infekcija, piše list Bild. Sav taj napredak sada je navodno u opasnosti.
“Trenutno gubimo dostignuća moderne medicine i vraćamo se u vrijeme prije otkrića penicilina”, Mathias Pletz, voditelj Društva Paul Ehrlich za terapiju infekcija, rekao je za Bild.
“Antibiotici su bili najveće dostignuće medicine ikada,” rekla je profesorica Yvonne Mast, mikrobiologinja i istraživačica na Leibniz institutu u Braunschweigu. “Činjenica da se sada pojavljuje sve više otpornosti i da nedostaju novi antibiotici velika je prijetnja.”
Njemački list citirao je studiju koja procjenjuje do 39 milijuna smrti diljem svijeta do 2050. godine zbog patogena otpornih na antibiotike. Takve infekcije već uzrokuju 35 000 smrtnih slučajeva u EU svake godine.
Prema profesoru Franku Brunkhorstu iz Sveučilišne bolnice u Jeni, jedan od razloga je to što liječnici prepisuju antibiotike za ambulantne postupke. Na primjer, antibiotici su beskorisni protiv gotovo svih infekcija dišnog sustava, koje uzrokuju virusi.
“Drugo, mnoge rezistentne klice dolaze k nama zbog međunarodnih putovanja, koja su ponovno u porastu nakon (COVID-a)” rekao je Brunkhorst pokazujući na otporne sojeve “Posebno u zemljama poput Grčke, Portugala, Turske, ali i u Indiji i drugim azijskim zemljama.”
Upozorio je Nijemce koji se vraćaju s odmora da bi klice koje donesu mogle biti “opasno po život” svojim djedovima i bakama.
Medicinska industrija je sporo razvijala nove antibiotike jer su istraživanja preduga i preskupa, a profiti premali, smatra profesor Mast. Od 2017. odobreno je samo 12 novih lijekova, rekla je.
Samo jedna od 5000 supstanci dosegne tržišnu zrelost, razvojno razdoblje je od 8 do 15 godina, a troškovi istraživanja i razvoja mogu se kretati do 2 milijarde dolara, prema Mastu. Pozvala je na više sredstava za istraživanja i brža odobrenja, napomenuvši da je Kina već prestigla Njemačku na tom polju.
“Ogroman je zadatak za političare vratiti proizvodnju antibiotika u Njemačku i Europu. Danas se ovdje više ne proizvodi niti jedan lijek; sve dolazi iz Indije ili Kine. I ovisni smo o tome,” rekao je profesor Brunkhorst.
