Peking je upozorio Europski parlament da “postupa razborito” po pitanju Tajvana, rekavši da je “to crvena linija koja se ne smije prijeći”. Kina je kritizirala Europski parlament zbog usvajanja simbolične, ali snažno formulirane rezolucije kojom se Peking osuđuje zbog njegovih “pokušaja iskrivljavanja povijesti i međunarodnih pravila” kako bi opravdao svoje teritorijalne zahtjeve nad Tajvanom, prenosi Euronews. U tekstu usvojenom u četvrtak s 432 glasa za i 60 protiv, zastupnici su također pozvali Kinu da odmah prekine svoje “kontinuirane vojne operacije“, “ekonomsku prisilu” i kampanju “neprijateljskog dezinformiranja” protiv samovladajućeg demokratskog otoka.
Peking je reagirao s očekivanim bijesom, upozorivši da se “tajvansko pitanje tiče suvereniteta Kine” i “to je crvena linija koja se ne smije prijeći”. “Kina snažno osuđuje i protivi se ovom nečuvenom kršenju načela jedne Kine (one China policy) i miješanju u unutarnje poslove Kine”, rekao je glasnogovornik kineske misije pri EU-u u dugačkoj izjavi danas.
Politika jedne Kine…
Politika jedne Kine potječe iz Rezolucije UN-a 2758 usvojene 1971., kojom je Narodna Republika Kina (NR Kina) priznata kao “jedini legitimni predstavnik Kine u Ujedinjenim narodima” nakon čega je su u toj instituciji uklonjena sjedala predstavnicima režima Chianga Kai-sheka, autoritarnog vođe tzv. Republike Kine (RoC), čije je sjedište bilo na Tajvanu od 1949 do njegove smrti 1975. Na otok se povukao nakon gubitka u građanskom ratu na kineskom kopnu koji je vodio protiv komunista. Od 1971., UN kao jedinu legitimnu vlast Kine priznaje onu u Pekingu.
SAD i veći dio međunarodne zajednice poštuju ovu politiku i održavaju diplomatske odnose samo s NR Kinom, ostavljajući tajvansku vlast bez službenog priznanja. Peking, međutim, ide dalje u svom tumačenju i tvrdi da je Rezolucija 2758 dala pravnu osnovu za njegove teritorijalne zahtjeve nad Tajvanom, koji smatra otcijepljenom pokrajinom jer u tekstu UN-a se uopće ne spominje Tajvan. Peking je opetovano tvrdio da za “ponovno ujedinjene” može koristiti i silu, ako bude bilo potrebno, ali da bi radije takvo ujedinjenje uspostavio mirnim putem.
Peking se također poziva na Rezoluciju 2758 kako bi spriječila Taipei da sudjeluje, čak i kao promatrač, u međunarodnim tijelima, poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO). Zastupnici Europskog parlamenta izravno su osporili ovaj argument u četvrtak, rekavši da Parlament “naglašava da Rezolucija UN-a 2758 ne zauzima stav prema Tajvanu; snažno odbacuje i opovrgava pokušaje NRK-a da iskrivi povijest i međunarodna pravila”, te pozvali EU da podrži “smisleno sudjelovanje Tajvana” u međunarodnim organizacijama.
Različita tumačenja…
U svojoj zajedničkoj molbi zastupnici su naglasili svoje poštovanje prema načelu jedne Kine, ali su inzistirali da je na tajvanskom narodu da “demokratski odluči kako želi živjeti”. No, Peking odgovara da stajalište Parlamenta “iskrivljuje činjenice, gazi međunarodno pravo i čini “očiglednu provokaciju protiv međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata i temeljnih normi u međunarodnim odnosim”.
Glasnogovornik kineske misije pri EU kaže da Rezolucija 2758 nije ostavila “ni jednu sivu zonu niti prostor za dvosmislenost” i sugerira Uniji da “postupa razborito po pitanju Tajvana”. “Također pozivamo određene krivo informirane političare da odustanu od svojih uzaludnih pokušaja da opstruiraju razvoj i da pokušaj opstruirati ponovno ujedinjenje Kine iskorištavanjem tajvanskog pitanja”, rekao je glasnogovornik, napominjući da će se “Tajvan na kraju vratiti”.
Predsjednik Tajvana, William Lai, kategorički je odbacio ovu retoriku i obećao da otok nikada neće postati podređen kopnu. Predsjednik kaže da Tajvan ne treba proglasiti neovisnost jer već je de facto neovisan. Tijekom svog inauguracijskog govora u svibnju, Lai je ponudio Kini priliku za nastavak formalnog dijaloga temeljenog na “paritetu i dostojanstvu”. Kina je odbila Laijevu ponudu, opisala ga kao “opasnog separatistu”, i od tada je pojačala intenzitet i učestalost svojih vojnih vježbi u blizini otoka.
Ovo nije prvi put da se Bruxelles suočava s ljutnjom Pekinga u vezi s Tajvanom. U srpnju, dan nakon reizbora Ursule von der Leyen, Kina je rekla da se predsjednica Europske komisije “igra vatrom” nakon što je predložila suradnju s drugim demokratskim nacijama u regiji kako bi “odvratila Kinu od jednostrane promjene statusa quo vojnim sredstvima, posebno nad Tajvanom”.
Zaoštrava se oko Tajvana: Kineski nosač i tajvanski odgovor vojnim vježbama
