Parlamentarni izbori u Gruziji, koji se održavaju danas, predstavljaju ključnu prekretnicu u odabiru smjera zemlje između prozapadne budućnosti i mogućnosti održavanja prijateljskih odnosa s Moskvom. Sukobljavaju se vladajuća stranka Gruzijski san, na vlasti od 2012., koja optužuje Zapad da pokušava Tbilsi uvući u rat protiv Moskve po ukrajinskom modelu i četiri glavne oporbene grupacije koje se zalažu za nerezonsko priklanjanje europskim integracijama. Oko 3,5 milijuna građana Gruzije imat će priliku glasati u ovom ključnom trenutku koji će svakako definirati politički kurs zemlje u godinama koje dolaze.
Podijeljeni medijski izvještaji dodatno raspiruju političke tenzije: dok proopozicijski mediji predviđaju da će Gruzijski san izgubiti većinu, provladini kanali najavljuju uvjerljivu pobjedu vladajuće stranke, možda čak s rekordnim rezultatima. Obje strane se nadaju mirnom izboru, no Gruzija ima dugu povijest političke nestabilnosti, s čestim narodnim pobunama i periodima građanskih nemira.
Izbori se održavaju u sjeni ovogodišnjih prosvjeda protiv zakona koji zahtijeva od organizacija financiranih iz inozemstva da se registriraju kao strani agenti. Oporba i Zapad tu su mjeru okarakterizirali kao potez inspiriran ruskim modelom za gušenje neslaganja, dok su predstavnici Gruzijskog sna ukazali da slični zakon, u stvari, ima SAD u svojoj FARA-i.
#BREAKING #Georgia Incidents during the parliamentary elections in Georgia continue to unfold, reflecting tensions surrounding the electoral process. Reports indicate various irregularities and confrontations, raising concerns about the integrity of the elections. pic.twitter.com/FUeqWOKtDQ
— The National Independent (@NationalIndNews) October 26, 2024
Sankcije Zapada
Osnivač Gruzijskog sna, Bidzina Ivanišvili, opisao je izbore kao “egzistencijalnu borbu” protiv “Stranke globalnog rata” s kojom povezuje prozapadne snage. Oporbene stranke, zajedno s predsjednicom Salome Zourabišvili, optužuju Gruzijski san za pritiske na glasače i kupovanje glasova, što stranka odbacuje. Po mišljenju oporbe, samo bliski savez sa Zapadom i članstvo u Europskoj uniji može osigurati stabilnost i zaštitu Gruzije od navodnih ruskih imperijalističkih težnji.
Nana Malaškija, bivša državna službenica, koja je privukla pažnju prošle godine kada je na prosvjedu mahala zastavom EU-a dok ju je gađao policijski vodeni top, sada se kandidira za mjesto u parlamentu i naglašava važnost “jakih saveznika u Europskoj uniji”. Ujedinjeni oporbeni blokovi nadaju se da će formirati koalicijsku vladu koja bi zemlju vratila na put prema europskim integracijama. “Sutra će gruzijski narod birati između europskog prosperiteta i međunarodne izolacije”, izjavila je Tina Bokučava, čelnica Ujedinjenog nacionalnog pokreta, dan uoči glasanja.
Međunarodna scena dodatno pojačava političke tenzije unutar Gruzije. Europska unija i Sjedinjene Američke Države sve češće izražavaju zabrinutost zbog “nazadovanja demokracije” u zemlji – iako je Atlantsko vijeće nedavno pohvalilo ovu kavkasku državu, smjestivši je u najbolju četvrtinu svih nacija prema kvaliteti demokratskih institucija, ispred zemalja poput Poljske i Ukrajine – osobito u kontekstu zakona o stranim agentima i anti-LGBT propagandi, koji su u Bruxellesu i Washingtonu naišli na oštre kritike. Kao odgovor, EU je obustavio postupak pristupanja Gruzije, kojoj je prošle godine dodijelio status kandidata, te zamrznuo financijske potpore, dok je američka administracija uvela vizna ograničenja za političke aktere optužene za podrivanje demokracije. S druge strane, Rusija, ukidajući vizna ograničenja i obnavljajući izravne letove, otvoreno izražava podršku Gruzijskom snu.
Voter turnout reaches 41.62% [1 454 837 people] by 3 p.m. in Georgia’s general elections pic.twitter.com/aEbun6GzQs
— Ghia Abashidze (@ghiageo) October 26, 2024
Ekonomija u sjeni
Unatoč proeuropskoj retorici vladajuće stranke, dio populacije ostaje skeptičan prema njenoj stvarnoj prozapadnoj orijentaciji, sugerira Sopiko Japaridze, suosnivačica Solidarity Network Workers Centera, neovisnog sindikata medicinskih sestara u Gruziji. Dok Gruzijski san naglašava “europski put s dostojanstvom”, prema nekim analitičarima taj koncept nije usklađen s liberalnim vrijednostima EU, već više odražava konzervativne elemente u europskoj politici, što dodatno polarizira biračko tijelo. U međuvremenu, predsjednica Zurabišvili – koja Gruzijski san opisuje kao antieuropski i antidemokratski – sve glasnije podržava proeuropsku povelju koja predlaže formiranje tehničke vlade za ispunjavanje europskih zahtjeva.
I dok se u političkom diskursu dominiraju vanjskopolitičke teme, stvarni problemi s kojima se suočavaju obični Gruzijci uglavnom ostaju u sjeni. Ekonomski izazovi, poput visoke nezaposlenosti, niskih plaća i visoke inflacije, ključna su pitanja koja najviše utječu na svakodnevni život građana. Građani traže stabilnost u radnim uvjetima, bolje obrazovne prilike, pristupačne zdravstvene usluge i rješavanje visokih cijena osnovnih potrepština. Međutim, političke stranke uglavnom nude neoliberalna rješenja koja, prema kritičarima, ne odgovaraju potrebama većine stanovništva.
Predizborna kampanja prolazi kroz prizmu geopolitičkih sukoba, pri čemu su, nažalost, socioekonomska pitanja potisnuta u drugi plan. Dok međunarodna zajednica prati razvoj situacije, mnogi Gruzijci ostaju skeptični prema stvarnoj predanosti političkih stranaka za rješavanje njihovih svakodnevnih problema.
Gruzijski san o suverenosti obuhvaća prijateljstvo s Rusijom, što je za Zapad noćna mora
