Tbilisi mora dokazati svoju namjeru da se pridruži bloku, rekao je šef Europskog vijeća Charles Michel, nakon podijeljenog ishoda izbora
Gruzija mora dokazati da se i dalje želi pridružiti EU-u, rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, nakon što su izbornu pobjedu vladajuće stranke u subotu odbacile prozapadne snage u bivšoj sovjetskoj državi.
S više od 99% prebrojanih glasačkih listića, populistička konzervativna stranka Gruzijski san osvojila je više od 54% glasova i predviđa se da će dodati još šest mjesta u nacionalnom parlamentu od 150 mjesta. Četiri druge skupine prešle su prag od 5%, a sve su proeuropske. Vladajuća stranka kaže da podupire članstvo u bloku, ali je usvojila politiku koju je Bruxelles kritizirao.
Gruzijsko vodstvo mora “pokažu svoju čvrstu predanost putu zemlje u EU,” Michel je rekao u nedjelju u objavi na X. Europsko vijeće će razmotriti “navodne nepravilnosti” tijekom izbora, dodao je, pozivajući se na izvješće međunarodnih promatrača.
Promatrači koje je u Gruziju poslala Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) potvrdili su da je biračima ponuđen širok izbor kandidata koji su mogli “općenito slobodna kampanja,” ali je primijetio da izbori “odvijen usred ukorijenjene polarizacije” u društvu.
“Porukama kampanje dominirala su geopolitička pitanja, s vladajućom strankom koja je izbor između sebe i opozicije oblikovala kao izbor između mira i rata,” navodi se u izvješću. “Oporbene stranke (su) predstavljale izbore kao referendum o geopolitičkoj orijentaciji Gruzije.”
Oporbene snage tvrde da su izbori namješteni i namjeravaju organizirati masovne ulične prosvjede u glavnom gradu Tbilisiju. Predsjednica u odlasku Salome Zourabichvili, koju je Gruzijski san neuspješno pokušao opozvati prošle godine zbog prekoračenja mandata, ustvrdila je da bi prihvaćanje ishoda značilo “pozivanje Rusije” u zemlju. Političar francuskog podrijetla nazvao je izbore oblikom hibridnog ratovanja Moskve.
Vladini dužnosnici ranije su upozorili da njihovi suparnici žele potaknuti nemire u Gruziji, slično onome što se dogodilo u Ukrajini 2014., kada je oružani udar u Kijevu koji je podupro Zapad srušio vladu. Ti su događaji započeli kao prosvjed protiv odgode sporazuma o integraciji s EU, koji su usvojile nove vlasti, a rezultirao je smanjenjem gospodarskih veza s Rusijom. Moskva kaže da su trenutna neprijateljstva s Kijevom dijelom rezultat pobune prije deset godina.
PROČITAJ JOŠ:
EU optužuje Rusiju za miješanje u referendum ‘bez presedana’
Ulazak u EU zahtijeva usklađivanje vanjske politike kandidata s politikom Bruxellesa, posebice u pogledu sučeljavanja s Rusijom.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama: