Europska unija dobila je nalog za pokretanje vlastite špijunske agencije. Kao dio sveobuhvatnog pregleda spremnosti bloka za rat i krizu objavljenog danas, bivši finski predsjednik Sauli Niinistö smatra da EU treba vlastitu obavještajnu agenciju kako bi pomogla zemljama u obrani od prijetnji, sabotera i stranih agenata koji djeluju u glavnim gradovima diljem kontinenta putem boljeg dijeljenja informacija, prenosi Politico.
Još u ožujku, Niinistö – koji je bio predsjednik Finske više od desetljeća – dobio je misiju od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da dostavi detaljno izvješće o spremnosti bloka za rat i civilnu obranu, zajedno s prijedlozima za poboljšanje. U izbješću je objavljeno kako ruski predsjednik Vladimir Putin već godinama vodi rat u Ukrajini na istočnoj granici EU-a, a njegovi su operativci aktivni u cijelom bloku izazivajući zabrinutost o sposobnosti nacionalnih agencija da predvide zlonamjerne aktivnosti i utjecaj.
‘Moramo vjerovati jedni drugima’
U svom nacrtu, Niinistö proučuje da je potrebno da EU uspostavi vlastitu “potpunu obavještajnu suradnju na razini EU koja može služiti i strateškim i operativnim potrebama”, dodajući da je “mreža protiv sabotaže” potrebna za zaštitu infrastrukture.
Potrebno je više rada kako bi se “poboljšao rad protušpijunaže u institucijama EU-a”, rekao je nakon predstavljanja plana zajedno s von der Leyen. Brojni diplomati protjerani su iz prijestolnica zbog optužbi za špijunažu, a Bruxelles je postao vruća točka za aktivnosti agenata sa stotinama institucija i veleposlanstava smještenih u gradu. Štoviše, rat u Ukrajini i njegove posljedice izazvaju kaos diljem EU-a – od bespilotnih letjelica koje nadziru mjesta za vojnu obuku, do osujećenih pokušaja atentata na rukovoditelje vojne industrije, do napada na podvodnu infrastrukturu.
Zapadni saveznici već dijele obavještajne podatke — s mrežom Five Eyes koja povezuje agencije u Sjedinjenim Državama, Australiji, Kanadi, Novom Zelandu i Ujedinjenom Kraljevstvu — i takva bi agencija unutar EU trebala biti usredotočena na dobro korištenje informacija koje su već operativne, rekao je Niinistö . “Moramo vjerovati jedni drugima”, rekao je Niinistö.
Strahovi zbog curenja informacija
No mala je vjerojatnost da će EU uskoro odabrati najbolje i najpametnije od svojih novaka za karijeru u visokorizičnim misijama u inozemstvu, djelomično i zbog izvršne ruke EU koja često “curi” kada su u pitanju povjerljive informacije. “Svi znamo da je prikupljanje obavještajnih podataka prvenstveno odgovornost država članica”, rekla je von der Leyen. “Trebali bismo graditi na poboljšanju protoka informacija, prikupljanju informacija i prikupljanju obavještajnih podataka”.
Postoje brojna druga područja u kojima bi blok trebao osnažiti svoju spremnost za sukob, piše u izvješću. Na primjer, Uniji nedostaje milijun stručnjaka za kibernetičku sigurnost, rekao je Niinistö, i iako ne zagovara vojnu obvezu, zalaže se za to da članice uvedu programe koji dovode civile u nacionalnu obranu. Sigurnosne agencije također moraju “što je više moguće otežati neprijateljskim stranim obavještajnim službama da djeluju bilo gdje u EU”, rekao je. Niinistöovi zaključci bit će uključeni u drugi mandat von der Leyen, u kojem će EU imati svog prvog povjerenika za obranu koji će imati zadatak izraditi tzv. bijelu knjigu o obrani koja do proljeća.
Ruska obavještajna služba radi na stvaranju kaosa u Europi, upozorava šef MI5
