Kineska vlada donijela je odluku o povlačenju investicija u europske zemlje koje podržavaju nedavno uvedene carine na kineska električna vozila, a koje su na snazi od srijede. Na sastanku održanom 10. listopada kinesko Ministarstvo trgovine zatražilo je od domaćih proizvođača, među kojima su BYD, SAIC i Geely, da pauziraju ulaganja u proizvodne pogone u državama koje su podržale carine, izvijestili su izvori bliski sastanku.
“Kineski proizvođači automobila ohrabreni su da investiraju u zemlje koje se protive carinama”, potvrdio je izvor, istaknuvši da su pojedini proizvođači prisustvovali sastanku radi dodatnih konzultacija.
Samo pet zemalja, uključujući Njemačku i Mađarsku, glasalo je protiv, dok je njih deset, uključujući Francusku i Italiju, glasalo za. Iz Pekinga je zatraženo je i oprezno ulaganje u države koje su bile suzdržane u glasanju, poput Španjolske, Švedske i Belgije.
Chinese EV called Zeekr Mix, up to 700 km range with quick battery charging from 10% to 80% in under 11 minutes
pic.twitter.com/Tu8XbyDDh9— Saeed Malik (@saeedmalik3000) October 25, 2024
Mađari trljaju ruke
Bruxelles je najavio konačne kompenzacijske carine na kineske električne automobile od 17 do 45 posto, ovisno o proizvođaču. EU tvrdi da su kineski električni automobili 20 posto jeftiniji od europskih zahvaljujući “nepravednim” subvencijama, uključujući povoljan pristup zemljištu, jeftinije sirovine i državne kredite. Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije, naglasio je da carine podržavaju “poštenu tržišnu utakmicu” te dodao: “Otvoreni smo za pronalazak alternativnog rješenja koje bi riješilo identifikovane probleme i bilo usklađeno s WTO-om.”
Kina je odbacila zaključke Komisije, nazvavši ih “protekcionističkima”. Njihovo ministarstvo trgovine najavilo je pokretanje spora protiv EU-a pred WTO-om te je optužilo Bruxelles za pokušaj špijuniranja kineskog lanca opskrbe električnim vozilima. Domaće reakcije u Kini na carine bile su žestoke. Državni SAIC Motor, pogođen najvećim dodatnim porezom od 35,3 posto, najavio je tužbu pred Sudom Europske unije kako bi zaštitio svoje interese. “Komisija je prenapuhala subvencije”, tvrdi SAIC u izjavi, ukazujući na, kako navode, ignoriranje ključnih dokaza u korist kineskih proizvođača.
SAIC u državnom vlasništvu, koji je drugi po veličini izvoznik automobila u Kini, bira mjesto za tvornicu električnih vozila u Europi i zasebno planira – barem zasad – otvoriti svoj drugi europski centar za dijelove u Francuskoj ove godine kako bi zadovoljio rastuću potražnju za svojim automobilima marke MG . BYD u međuvremenu gradi tvornicu u Mađarskoj, koja je glasala protiv carina. Kineski EV div također je razmatrao premještanje svog europskog sjedišta iz Nizozemske u Mađarsku zbog problema s troškovima, rekle su dvije različite osobe upućene u stvar.
Scale + Speed – How #China succeeds.
Which other country can expand its manufacturing of (electric) cars 10-fold in just 4 years?
China’s EV miracle (2020-2024):
* Sales: 1.3 million to 12 million
* Penetration rate: 6% to 50% pic.twitter.com/l7Kh44a7DN— S.L. Kanthan (@Kanthan2030) October 25, 2024
Klasična Kina
Kineska strategija, osim što predstavlja izazov za zemlje koje žele kineske investicije, usložnjava odnose EU i Kine u trenutku kad je za europske zemlje ključna zelena tranzicija i otvaranje radnih mjesta kroz ulaganja u proizvodnju električnih vozila. Naime, ne samo da će ovakva kineska reakcija lišiti 10 dotičnih zemalja EU-a milijardi izravnih stranih ulaganja i desetaka tisuća radnih mjesta, već će im, bez kineskog know-howa, biti otežan i sami razvoj vlastitog sektora električnih vozila.
Ono što je ironično jest da je razlog zašto su neke zemlje uopće glasale za carine bio taj što su računale kako će to pomoći njihovoj automobilskoj industriji da preživi, ali će kao rezultat oni koji su glasali protiv carina (uključujući Njemačku) vjerojatno doživjeti da će njihova autoindustrija proći puno bolje od onih koji su glasali za njih.
Ovakav epilog je, jasno, ono što bismo mogli nazvati klasičnim kineskim potezom. Naime, Peking uvijek nastoji pokazati da neprijateljske akcije protiv njega imaju potpuno suprotan učinak od onoga koji su suparnici namjeravali. To se, uostalom, moglo vidjeti i s američkim solarnim carinama usmjerenima protiv Kine sredinom 2010-ih, koje su u biti uništile američku solarnu industriju. Ista dinamika se upravo odvija i s američkim kontrolama izvoza poluvodiča, zamišljenih kao ubojica kineskog napretka. Međutim, jedini efekt ovoga je da kineska domaća industrija poluvodiča napreduje kao nikada prije, pri čemu je Huaweii nedavno prijavio patent za čip treće generacije, čime bi se dostigla najrazvijenija Nvidijina tehnologija.
Kako Kina unosi strateški razdor između SAD-a i EU-a
