Jedan od najdramatičnijih događaja u hrvatskoj modernoj politici dogodio se na današnji dan, 1. srpnja 2009. godine. Tadašnji premijer Republike Hrvatske, Ivo Sanader, iznenadio je javnost i političku scenu svojom naglom ostavkom da bi nekoliko mjeseci nakon uhićen u Austriji. Dan je to kada je počela jedna od najvećih priča o korupciji u Hrvatskoj.
Te 2009. godine na izvanrednoj konferenciji za medije, Sanader je izjavio: “Donio sam odluku da se neću kandidirati za predsjednika Republike i donio sam odluku da se povučem iz aktivne politike.” Istaknuo je kako nije bolestan niti je prihvatio ponudu za neku europsku dužnost. “U životu postoje trenuci za nove početke. Ja sam osobno zaključio da je ovo za mene jedan takav trenutak. Ja sam svoju dionicu odradio, sad je vrijeme za druge”, rekao je. Na kraju obraćanja novinarima dodao je: “Doviđenja i hvala vam svima na suradnji.”
Sanaderova ostavka izazvala je brojne reakcije u domaćim i međunarodnim političkim krugovima. Javnost i mediji odmah su počeli nagađati o mogućim razlozima, uključujući osobne probleme, političke pritiske i pravosudne istrage. Politički analitičari sugerirali su da bi ostavka mogla biti povezana s unutarnjim sukobima u HDZ-u ili istragama o korupciji.
Malo tko je očekivao kako će ubrzo Sanader biti uhićen
Nakon što je ranije podnio ostavku, Sanader je 9. prosinca 2010. godine u 11:10 sati u pratnji kćeri Brune prešao granicu na Bregani i ušao u Sloveniju. Ni danas se ne zna tko mu je javio da će taj dan biti uhićen.
Samo nekoliko sati kasnije, oko 15 sati, ukinut mu je zastupnički imunitet, što je značilo da ga policija može uhititi, a ako ga ne nađu na kućnoj adresi, za njim može biti izdana tjeralica, što se i učinilo. Inače, Sanaderu je imunitet skinut na Dan borbe protiv korupcije.
Naime, oko 17 sati na vrata njegove kuće u Kozarčevoj zakucali su istražitelji, no nisu ga tamo zatekli. Uskoro će za Sanaderom biti izdana tjeralica jer je DORH za njega zatražio pritvor, a sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu odredio je Ivi Sanaderu 30 dana pritvora. Pritvor za Sanadera tražio se po dvije osnove: zato što je u bijegu i zbog utjecaja na svjedoke.
S obzirom na to da je Sanader ušao u Sloveniju to jutro, slovenski mediji na naslovnicama su pratili sve što se događalo oko njega. Slovenski radio objavio je kako će Sanader avionom iz Ljubljane u 15:50 otputovati u London, ali to se pokazalo kao kriva informacija. U nekim se drugim slovenskim medijima pojavila informacija kako Sanader nije došao na aerodrom, nego je automobilom krenuo prema Austriji. HRT je pak objavio da odbjegli bivši šef HDZ-a planira produžiti za SAD.
No Sanader je završio u Austriji, a novinarima je poručivao kako nije pobjegao, nego je otišao na prethodno planirani put. Iz Austrije je Sanader pokušao pobjeći u SAD, ali nije mogao kupiti zrakoplovnu kartu zbog već izdane tjeralice. Na povratku iz Njemačke, gdje je pokušao kupiti kartu za Washington, uhićuje ga austrijska policija. Bilo je to 10. prosinca.
Uhićenjem tek počinje trakavica oko izručenja. Austrijskom pravosuđu trebalo je čak sedam mjeseci da odobri njegovo izručenje, a sud je stalno produljivao pritvor Sanaderu zbog opravdanog straha od bijega.
Konačno, sredinom lipnja 2011. Sanader je izručen Hrvatskoj.
Pobožna braća Sanader počinila puno grijeha: Sve je vezano uz politiku, evo tko je jedini ostao čist
Velike korupcijske afere
Nakon Sanaderove ostavke, vođenje vlade preuzela je Jadranka Kosor, tadašnja potpredsjednica vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Kosor je nastavila pregovore za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, koji je ostvaren na isti datum (1. srpnja) četiri godine kasnije.
Sanaderovi pravosudni problemi započeli su ubrzo nakon njegove ostavke. Optužen je za niz korupcijskih djela, uključujući slučajeve Fimi Media i Hypo Bank. U prosincu 2010. godine, hrvatske vlasti podigle su optužnicu protiv Sanadera za zloupotrebu položaja i ovlasti.
U studenom 2012. godine, Sanader je osuđen na 10 godina zatvora zbog krađe 10.4 milijuna eura javnog novca kroz aferu Fimi Media. Kazna mu je kasnije smanjena na 8.5 godina, ali Ustavni sud je srušio presudu 2015. godine. U ponovljenom suđenju 2020. godine, osuđen je na 8 godina zatvora, a Vrhovni sud je 2021. godine potvrdio njegovu krivnju, no kaznu smanjio na 7 godina zatvora.
Za primanje mita od 17,5 milijuna kuna od Stjepana Fiolića za pogodovanje pri prodaji zgrade Ministarstvu, dobio je 6 godina zatvora. Također, za prepuštanje upravljačkih prava nad Inom mađarskoj naftnoj kompaniji za mito od deset milijuna eura, osuđen je na 6 godina zatvora.
Osim toga, u listopadu 2018. godine, Sanader je osuđen na dvije i pol godine zatvora zbog ratnog profiterstva te mu je naloženo da vrati 570.000 dolara mita od Hypo Banke. Na ponovljenom suđenju 2022. godine, nepravomoćno je oslobođen u istom slučaju. Oslobođen je i u slučaju HEP-Dioki.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.