Saveznici bivšeg predsjednika postavljaju blokade cesta u znak protesta protiv vlade
Bivši bolivijski predsjednik Evo Morales proglasio je štrajk glađu jer je sukob između njegovih pristaša i vlade eskalirao u petak.
Grupe povezane s Moralesom blokiraju nekoliko regionalnih cesta već 19 dana, dok se okupljaju protiv ekonomske politike predsjednika Luisa Arcea i optužuju vladu za nepravedno kazneno gonjenje bivšeg čelnika zemlje.
“Ne želimo krvoproliće. Uvijek smo težili iskrenom dijalogu,” Morales je napisao na X, pozivajući aktiviste da “razmotriti prekid” u postavljanju cestovnih blokada.
“U međuvremenu ćemo štrajkati glađu. Vlada mora povući sve vojne i policijske trupe,” dodao je bivši predsjednik. Pozvao je vladu da pristane na dijalog o “ekonomska i politička pitanja” i obećao da će pitati “međunarodne organizacije i prijateljske zemlje” za posredovanje.
Žalba je uslijedila nakon što je Arce u srijedu izdao ultimatum, zaprijetivši da će vlada “vrši svoje ustavne ovlasti” osim ako se ne uklone blokade puta. Policija je u petak demontirala nekoliko barikada podignutih na autocesti koja povezuje grad Cochabamba sa zapadnim dijelom andske zemlje.
“Naša vlada uvijek je podržavala dijalog. Međutim, nikakav dijalog nije moguć dok je ekonomija bolivijskih obitelji i dalje ugrožena, a pravo na pristup hrani, gorivu i lijekovima se krši,” rekao je Arce. Najmanje 19 policajaca hospitalizirano je nakon sukoba s prosvjednicima u blizini grada Parotanija, prema ministrici zdravstva Marii Rene Castro.
Vladin ministar Eduardo del Castillo objavio je da je uhićeno 66 osoba.
U odvojenoj izjavi u petak, Arce je to rekao “naoružane skupine povezane s Evom Moralesom” su zauzeli tri vojne baze u pokrajini Cochabamba i uzeli vojnike i njihove obitelji kao taoce. Nema izvješća o žrtvama.
Oružane snage Bolivije naredile su “neregularne oružane skupine” odstupiti, upozoravajući da “Oružanje protiv domovine smatra se izdajom i oružanim ustankom sigurnosti i suvereniteta zemlje.”
Video objavljen na društvenim mrežama navodno prikazuje zarobljeno vojno osoblje okruženo ljudima naoružanim naoštrenim palicama.
Evo Morales je pokrenuo oružanu pobunu protiv vlade. Paravojne snage koje mu odgovaraju zauzele su tri vojarne u području Cochabambe i drže stotinu vojnika i njihovih obitelji kao taoce. pic.twitter.com/5sSOzt9ywf
— Nacho Montes de Oca (@nachomdeo) 1. studenoga 2024
Karizmatični ljevičarski političar, Morales je prvi put izabran za predsjednika 2006., a pobjegao je iz zemlje 2019. usred rasprostranjenih prosvjeda i nereda izazvanih optužbama za izbornu prijevaru. Kasnije je tvrdio da je postao žrtvom američke potpore “državni udar.” Arce je izabran 2020., isprva kao Moralesov saveznik. Ubrzo su postali ljuti rivali, boreći se oko kontrole nad strankom Pokret za socijalizam (MAS).
Prošli je mjesec bolivijski sud izdao nalog za uhićenje Moralesa zbog optužbi za “teško silovanje s trgovinom ljudima” zbog navodnog spolnog odnosa s maloljetnicom. Bivši predsjednik zanijekao je bilo kakvu krivnju, tvrdeći da je kazneni progon bio politički motiviran.
Morales je optužio vladu da ga je pokušala ubiti nakon što je njegov automobil pogođen mecima u nedjelju. Administracija Arcea odbacila je ovu tvrdnju, a vladin ministar Eduardo del Castillo optužio je Moralesa za “uprizorenje” pokušaj atentata.
Arceovu vladavinu pokvarili su prosvjedi zbog sve gore ekonomske situacije u zemlji. Dana 26. lipnja 2024. skupina nezadovoljnih policajaca rasporedila je oklopna vozila u središtu La Paza. Isti dan su se dogovorili povući nakon međunarodnog pritiska i osude Arcea.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
