Prostora za oporavak korporativnih investicija u Hrvatskoj itekako ima, posebno s obzirom na to da su domaća poduzeća relativno nisko zadužena, poručila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) na konferenciji Zagreb financijski forum u organizaciji Poslovnog dnevnika. Dokazuje to i HUB-ova analiza “Razduženi: perspektive kreditiranja poduzeća u Hrvatskoj”.
Blagi rast kredita
Podaci iz analize potvrđuje da postoji prostor za daljnje zaduženje. “S obzirom na to da BDP raste, a konsolidirani dug pada, znači da postoji dodatan prostor za zaduživanje poduzeća. Veća zaduženost znači i veći rast”, poručila je Perko, napominjući da je ciklus privatnih korporativnih investicija jedini način za osjetno ubrzanje rasta produktivnosti domaćeg gospodarstva.
Međutim, u investicijama Europa značajno zaostaje za Sjedinjenim Državama (21,8 posto), a Hrvatska za Europom (20,6 posto), navela je Perko. Istovremeno, primjetan je blagi realan rast kredita poduzećima. Pritom investicijski krediti rastu oko 10 posto, a raste i njihov udio u ukupnim kreditima, s oko trećine na više od 40 posto.
Perko je navela da investicije u sektoru energetike naglo rastu te su u ovoj godini prestigle investicije u turizmu. Razlog leži u energetskoj tranziciji te sukladno tome značajnim ulaganjima u energetiku.
“U tom segmentu i dalje očekujemo rast”, ističe Perko. Pozitivna okolnost je i što su kamatne stope počele padati, što se najviše osjeti upravo kod sektora poduzeća, a i udio NPL-ova, odnosno takozvanih “loših” kredita, na rekordno je niskim razinama – na samo 4,7 posto, što je pad s 28 posto udjela u 2016. godini. Pritom, domaća poduzeća imaju četvrte najniže kamate na kredite u Europi s prosjekom zaduživanja od 4,8 posto.
Nužan širi okvir
Što se tiče strukture duga, domaći krediti poduzećima blago rastu posljednje dvije i pol godine, a inozemni krediti blago padaju. Podaci bilježe i razduživanje stranih banaka, a najveći rast bilježe depoziti poduzećima domaćih banaka, i to sa 6 na 16 milijardi eura, navela je Perko.
“Naša su poduzeća visoko likvidna”, ističe dodajući da sve navedeno ukazuje da postoje jako dobri preduvjeti da poduzeća krenu sa svojim investicijskim ciklusom. Međutim, dodaje, za njihovo pokretanje neće biti ključni samo financijski čimbenici, već širi društveni i ekonomski okvir u kojem se moraju ubrzati strukturne reforme.
