Uz dva stara, Mediteranski (željezničko-cestovni) te Rajna – Dunav (riječni) Hrvatska je u okviru Transeuropske prometne mreže uvrštena i na dva nova koridora: Baltičko more – Jadransko more te Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.
“Sada smo puno jače povezani i to će nam omogućiti nove mogućnosti za snaženje domaće logistike sredstvima europskih fondova”, kazala je Ana Falak, direktorica granskih udruga pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca na konferenciji “Transport i logistika: pokretačka snaga gospodarstva” Poslovnog dnevnika u zagrebačkom Sheratonu.
Malo veći od Berlina
Pojasnila je značaj Indeksa logističke uspješnosti (LPI), alata za usporedbu koji je stvorila Svjetska banka kako bi pomogla zemljama identificirati izazove i prilike pri logističkoj izvedbi trgovine, a koji se mjeri ocjenama od jedan do pet.
“Rezultati toga alata trebali bi nam pomoći u donošenju politika i kreiranju zakonodavstva koje bi nam pomoglo poboljšati slabosti i najkvalitetnije iskoristiti naše snage”, istaknula je Falak.
LPI ocjenjuje zemlje na temelju šest ključnih dimenzija trgovinske logistike, po učinkovitosti i djelotvornosti procesa carinjenja, kvaliteti trgovine i prometne infrastrukture, jednostavnosti organiziranja pošiljaka po konkurentnim cijenama, po kompetentnosti i kvaliteti logističkih usluga, sposobnosti praćenja pošiljaka te na temelju učestalosti kojom pošiljke stižu do primatelja unutar predviđenog ili očekivanog vremena isporuke, objasnila je Falak.
Svjetska banka tim alatom uspoređuje ukupno 139 država, a Hrvatska je rangirana na 43. mjestu s ocjenom 3,3.
“To je sjajan uspjeh, u 30 posto smo najboljih, pri čemu iz vida ne smijemo izgubiti da smo sa 3,8 milijuna stanovnika kao država malo veći od Berlina. LPI rezultat dijelimo sa Slovenijom koja je na 49. mjestu, pri čemu smo bolji od njih u poduzetničkom smislu, organizaciji transporta, praćenju pošiljaka i vremenu isporuke, dok je Slovenija od nas bolja u stupnju državne potpore kroz carinski sustav i infrastrukturu”, rekla je predstavnica HUP-a.
Kako ćemo u sezoni?
Transport i logistika istinski su hrvatski proizvod. Međutim, razvoj sektora koči niz izazova, dodala je.
“Od 1. siječnja 2023., vanjske granice Schengena pomaknule su se na istočne granice Hrvatske, pri čemu je došlo do velikih zastoja na graničnim prijelazima. Slovenija je uvela više kontrola u listopadu 2023., čime se dodatno produžilo vrijeme čekanja kamiona. U prosincu 2023. EU je povećao prioritetne provjere kako bi zaustavio ilegalne migracije, što je dovelo do temeljitijih inspekcija na granicama Hrvatske, a tu je i jasan nedostatak lokalnih vozača, što dovodi do većeg zapošljavanja neprofesionalnih radnika”, rekla je Falak.
Problem sektoru stvara i Zakon o trgovini koji logističke centre karakterizira kao trgovine i zabranjuje im rad nedjeljom, kao i Zakon o PDV-u koji je decidirana skladišta stavlja u kategoriju najama nekretnine.
“Kako ćemo onda kao turistička zemlja s 19 milijuna turista u sezoni, kada postoji i 40 posto veća potreba za radnom snagom, uspješno opskrbiti sve trgovine i u ponedjeljak otvoriti dućan sa svime na policama?”, zapitala se u zaključku.
