Digitalno poslovanje donosi nove izazove za poduzetnike. Porezni nadzor više nije samo pitanje papirologije – digitalni poslovni dokumenti podliježu strogoj regulativi i zahtijevaju usklađenost s aktualnim zakonodavnim okvirom. Više od 90 posto poduzeća odbija pretporez na temelju nevjerodostojnih knjigovodstvenih isprava. Što znači pravilno čuvati digitalne dokumente? Kako izbjeći potencijalne sankcije zbog nepravilnog arhiviranja? Koji su trendovi u elektroničkom arhiviranju i kako oni utječu na poslovanje tvrtke?
O tome su na okruglom stolu Poslovnog dnevnika “eArhiva zaprimljenih i poslanih eRačuna” u zagrebačkom hotelu Zonar raspravljali Božidar Bajsič, direktor i vlasnik Editela, Antonio Kolak, direktor Centra digitalnih usluga u Financijskoj agenciji, Josip Kovačec glavni operativni direktor Elektroničkih računa, porezna savjetnica Maja Živanović Ivankić, direktor tvrtke Digital Realty Goran Đoreski te informatički stručnjak Marko Rakar. Panel je moderirao Oleg Maštruko, urednik i kolumnist magazina BUG.
Uvodnu prezentaciju održao je Darko Gulija, predsjednik HUP- koordinacije informacijskih posrednika i predsjednik Tehničkog odbora za e-račune pri Hrvatskom zavodu za norme te član radne skupine za izradu novog zakona o fiskalizaciji B2B računa.
“Od sljedeće godine čeka nas obveza razmjene elektroničkih računa u gospodarstvu, u B2B svijetu kao i kontinuirani porezni nadzor. Informacije o poslanim, plaćenim i primljenim računima s Poreznom upravom morat ćemo razmjenjivati gotovo u stvarnom vremenu, o roku od 24 do 48 sati. Čeka nas ozbiljna digitalizacija, a ono što smo dosad imali s e-računom u javnoj nabavi kao svojevrstan iskorak postat će sveobuhvatnije. Zato je važno kako ćemo čuvati račune, hoće li to biti u papirnatom ili pak digitalnom obliku. E-računi znače uštedu kada pogledate koliko poslodavca zaista košta ljudski rad, vaša plaća, radno mjesto, struja, godišnji odmor, bolovanje” rekao je Gulija pa dodao da se prelaskom s klasičnih računa na e-račune, materijalni troškovi (papir, ispis, kuvertiranje, slanje) smanjuju se s 1,45 eura na 0,25 eura po računu. Troškovi prijema računa, koji uključuju uručenje i unos, padaju s 3 eura na 0–0,1 eura. Provjera podataka i ispravke grešaka smanjuju se s 2 eura na 0–0,5 eura. Administrativni troškovi, poput knjiženja, likvidature i plaćanja, snižavaju se s 4,5 eura na 1,5 eura. Trošak arhiviranja računa i prateće dokumentacije također se smanjuje s 1,5–2,5 eura na samo 0,20 eura.
Ukupna ušteda po računu iznosi približno 10 eura, što predstavlja značajnu financijsku prednost za tvrtke. “Kada se uzme u obzir prosječan režijski trošak rada za poslodavca od oko 18 eura, prema podacima za 2023. godinu, prelazak na e-račune postaje još isplativiji”, zaključio je Gulija.
