Djelomični ulazak Rumunjske u schengenski prostor donio je i velike poteškoće: radna snaga koja je do sada egzistenciju nalazila u Rumunjskoj otići će na europsko tržište rada. U ovom trenutku Rumunjska je druga zemlja u svijetu nakon Sirije, iz koje radna snaga masovno odlazi
Djelomično pristupanje Rumunjske Schengenskom prostoru zanimljiva je tema s oprečnim ocjenama kako u javnosti tako i među stručnjacima, piše belgijski portal ‘Europe right now’ – ERN. Neki kažu da zemlja jednostavno nije ispunila kriterije za punopravno pristupanje, dok drugi tvrde kako odbijanje dolazi od određenih država članica i da je potaknuto gospodarskim interesom, piše ERN. Jedno je sigurno: politička agenda se ne može izostaviti pri ispitivanju ove odluke.
Većina Rumunja vjeruje da je Rumunjska imala koristi od ulaska u EU. Više od polovice sudionika ankete tvrdilo je da je zemlja više dobila od integracije nego što je imala negativnog utjecaja. Međutim, zanimljivo je da stariji ljudi, uključujući one s nižim obrazovanjem, i oni koji žive u ruralnim područjima i ljudi koji žive u Moldaviji tvrde da je Rumunjska imala više za izgubiti.
Glede pristupanja Schengenskom prostoru – omogućavanja slobodnog kretanja ljudi, usluga i kapitala unutar EU – mnogi ljudi misle da je to izvor svih vrsta frustracija. Punih 80% stanovništva smatra da bi Rumunjska imala koristi od punopravnog članstva u schengenskom prostoru, ali samo polovica njih misli da ta mogućnost uopće postoji.
Naime, mnoge analize pokazuju da Rumunjska nije u potpunosti uključena u schengenski prostor jer nije ispunila sve potrebne kriterije, ali većina analitičara smatra da je Rumunjska ispunila sve uvjete ali da neke europske države blokiraju puni pristup schengenu iz političkih razloga.
Političko ili objektivno odbacivanje?
Prema direktoru INSCOP Researcha, jedne od tvrtki za ispitivanje javnog mišljenja, većina Rumunja smatra da je djelomično pristupanje (bez kopnenih granica) schengenskom prostoru definirano od strane određenih europskih država, a samo 30% njih vjeruje da Rumunjska nije ispunila sve uvjete za spajanje kopnenih granica.
Prema Remusu Stefureacu, frustracija stanovništva po ovom pitanju ostaje visoka i potpuno opravdana, s obzirom na to da ni blokiranje pristupa schengenskom prostoru dugi niz godina, ni djelomično pristupanje nije vjerodostojno objašnjeno od strane nekih država koje su neprijateljski raspoložene prema Rumunjskoj . No, vjeruje da je taj osjećaj pojačan činjenicom kako trenutačno samo jedna zemlja, Austrija, kopnenim granicama blokira pristupanje, a većina članica i sve europske institucije ponovno su izrazile potporu punom pristupanju.
U međuvremenu, postoje, naravno, neki specifični slučajevi koji idu u prilog ovim analitičkim nalazima. Ministarstvo unutarnjih poslova izradilo je hitni prijedlog uredbe prema kojoj se osobe u kućnom pritvoru ili pod sudskom kontrolom mogu pratiti elektronskim narukvicama, a jedan od ciljeva mjere je smanjiti broj ljudi koji bježe iz zemlje radi izbjegavanja zatvorske kazne.
Izvanrednom uredbom mijenja se Zakon o elektroničkom nadzoru, koji je predviđao korištenje elektroničkog nadzora u tim kategorijama samo od 1. siječnja 2026. Mjera je nužna zbog pristupanja Rumunjske schengenskom području koje graniči sa zračnim i morskim granicama, što bi spriječilo ljude koji čekaju svoju presudu od bijega iz zemlje.
Odljev mozgova: središnji problem
Djelomični ulazak Rumunjske u schengenski prostor donio je i velike poteškoće: radna snaga koja je do sada egzistenciju nalazila u Rumunjskoj otići će na europsko tržište rada. U ovom trenutku Rumunjska je druga zemlja na svjetskoj ljestvici nakon Sirije, iz koje radna snaga masovno odlazi.
U praksi, Rumunji su napustili zemlju prije ulaska u Schengen, a sada su počeli odlaziti oni koji su došli iz drugih zemalja, odnosno migranti. Jedan analitičar rekao je da odljev mozgova polako postaje nacionalno obilježje, zasjenjen drugim zabrinjavajućim čimbenikom: preorijentacijom stranaca koji trenutno rade u Rumunjskoj na europsko tržište rada. Naime, radi se o državljanima zemalja izvan EU-a koji su sada na putu za Europu, gdje su zbrinuti uz bolje plaće i bolje uvjete rada.
Prvi krug bitke za europske fotelje završen: Pobjednik je ‘kontinuitet’
Memorandum protiv reizbora Ursule von der Leyen
U međuvremenu je Savez za uniju Rumunja (AUR) pokrenuo memorandum protiv ponovnog izbora Ursule von der Leyen za predsjednicu Europske komisije. Inicijativa je rezultat međunarodne konferencije pod nazivom ‘Make Europe Great Again’ koja je održana u Bukureštu krajem travnja ove godine.
Memorandum su mjesec dana kasnije u Bruxellesu predstavili kandidati AUR-a za izbore za Europski parlament Cristian Terheș i Adrian Axinia. Terhes je također govorio o zlouporabama na razini EU. Kako je rečeno, iz rasprave su apsolutno isključeni svi konzervativni kandidati, kako bi Ursula von der Leyen ostala jedina predstavnica europske ‘lažne’ desnice i ušla u raspravu s ljevicom.
“Evo nas danas: prije pet godina EU je vodila Ursula von der Leyen i vidimo gdje je završila: više birokracije, siromaštva, manje slobode i prosperiteta i manje sigurnosti. Izražavamo svoje ogorčenje činjenicom da su istinski konzervativni kandidati isključeni iz rasprave o mjestu predsjednika Europske komisije. Ja sam taj koji je otvorio svjetski ugovor, u ovom slučaju, s tvrtkama Pfizer i Moderna. Još uvijek ne znamo točno o čemu se radi”, rekao je Cristian Terhes na konferenciji za novinare.
Orbanovih šest mjeseci za kormilom EU-broda koji tone
