Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i Bosne i Hercegovine, no zakon nisu podržali zastupnici HDZ-a BiH, jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH, odakle bi se račvao prema Kupresu i Bugojnu pa do Travnika, odnosno ka Mostaru.
Opskrba BiH plinom preko LNG terminala u Omišlju
BH Gas iz Sarajeva bio bi operater novog plinovoda na teritoriju BiH, dok bi u Hrvatskoj to bio Plinacro.
Izgradnja ovog plinovoda omogućila bi BiH opskrbu plinom preko LNG terminala na Krku, čiji su kapaciteti prošireni nakon ruske agresije na Ukrajinu upravo kako bi poslužio kao oslonac za energetsku stabilnost država regije koje su do tada plin kupovale uglavnom iz Rusije.
Isti zakon o Južnoj interkonekciji Zastupnički je dom u prvom čitanju već podržao 2021. godine, ali on nikada nije dobio potporu u Domu naroda. Sada ga je “oživio” na prijedlog oporbene Stranke demokratske akcije (SDA) i to po hitnom postupku i uz neke preinake, a to su podržale i sve vladajuće stranke, osim HDZ-a BiH. Zastupnici iz drugih hrvatskih stranaka bili su suzdržani.
U SDA tvrde da ‘smo svi dio zapadnog svijeta koji želi pomoći Ukrajincima’
Predsjedatelj Kluba zastupnika SDA Mirsad Zaimović kazao je kako su željeli da se ovaj problem napokon riješi, jer BiH hitno treba dodatne izvore opskrbe plinom, a posebice stoga što su cijene ukapljenog plina sada na tržištu i niže od onog iz Rusije.
“Uz to, mislim da smo svi dio zapadnog svijeta koji želi pomoći Ukrajincima“, kazao je Zaimović.
HDZ BiH prijeti
Zastupnik HDZ-a BiH i zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Mladen Bošković kazao je kako je očigledno da se ovako preglasava jednu stranku koja je dio vladajuće koalicije, izrazivši nezadovoljstvo zbog te činjenice, tim prije što je, kako je ustvrdio, entitetska vlada bila blizu kompromisnog rješenja i to bez spominjanja nove plinske tvrtke sa sjedištem u Mostaru. Upozorio je kako to nije način na koji se gradi BiH kao zemlja ravnopravnih naroda i građana. Svi koji misle eliminirati jedan narod preglasavanjem u krivu su, poručio je.
“Propitivat ćemo našu suradnju na svakom sljedećem pitanju“, kazao je Bošković i podsjetio da će zakon trebati i međunarodni sporazum s Hrvatskom, pa će se i to “morati dobro razmotriti”.
Zakon još mora potvrditi i Dom naroda federalnog parlamenta
Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ako dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta, gdje se Klub Hrvata, u kojem većinu ima HDZ BiH, može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojem onda odlučuje Ustavni sud Federacije.
Zakon je prošao u Zastupničkom domu nakon snažnog pritiska američkog veleposlanstva, odnosno veleposlanika Michaela Murphyja, koji je mjesecima pozivao da se on što prije donese.
Ključnu ulogu odigrao američki veleposlanik u Sarajevu
Murphy se u jednom trenutku izravno uključio u tijek sjednice Zastupničkog doma kako bi uvjerio zastupnike iz SDP-a da prihvate prijedlog četiri manje hrvatske stranke predvođene HDZ-om 1990, po kojem bi entitetska vlada morala provesti dubinsku analizu poslovanja BH Gasa i preustroj te tvrtke, kako bi onda i Hrvatski narodni sabor (HNS) mogao razmotriti potporu zakonu.
Iz veleposlanstva SAD su i uoči same sjednice Zastupničkog doma pozvali zastupnike da usvoje zakon, istaknuvši kako je on od ključnog strateškog značaja, a u srijedu su za sve probleme povezane s usvajanjem tog dokumenta oštro i izravno optužili čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića.
Podsjetili su kako rasprave o zakonu na kojemu su radili američki i bosanskohercegovački stručnjaci predugo traju, a za blokadu su optužili Čovića zbog njegova ranijeg inzistiranja da projekt provodi nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Čović kaže da je BH Gas tvrtka pod potpunim nadzorom Bošnjaka
Čović je to tražio s obrazloženjem da je sarajevski BH Gas tvrtka pod potpunom kontrolom Bošnjaka, a ujedno je opterećena lošim upravljanjem i velikim dugovima.
GEOPOLITIČKI RAT Plinsko povezivanje Hrvatske i BiH posvađalo Amerikance i Ruse. Evo što je u igri
“Svaki put kada bi stranke sa sjedištem u Federaciji BiH predložile rješenje, Čović bi iznio još jednu lažnu tvrdnju kako bi opravdao kontinuiranu opstrukciju. Žalosna je istina da je Čović prestao voditi računa o interesima Hrvata u BiH, ako ikad i jest, kada je odlučio samovoljno blokirati projekt Južne interkonekcije”, naveli su iz američkog veleposlanstva u Sarajevu.
