Nizozemska ima drugog premijera prvi put u 14 godina nakon što je nizozemski kralj Willem-Alexander u utorak prisegnuo u novu vladu zemlje, više od sedam mjeseci nakon izbora kojima je dominirala krajnje desna, antiislamska stranka.
Dick Schoof, bivši šef nizozemske obavještajne agencije i ureda za borbu protiv terorizma, potpisao je službeni kraljevski dekret u palači Huis Ten Bosch, rekavši da je “izjavio i obećao” da će se pridržavati svojih dužnosti premijera zemlje. Ovaj 67-godišnjak službeno je postavljen zajedno s 15 drugih ministara koji čine koaliciju desničarske orijentacije u zemlji.
BIVŠEG ŠEFA OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE NOMINIRANA ZA NOVOG PREMIJERA OD STRANE NIZOZEMSKE VLADE
Protuimigracijska stranka vatrenog Geerta Wildersa osvojila je najveći udio mjesta na izborima prošle godine, ali je trebalo 223 dana da se formira vlada.
Nova koalicija brzo se suočila s kritikama svoje antiimigracijske politike – od strane članova vlastite stranke, kao i oporbenih skupina. Prosvjednici su se okupili ispred palače u kojoj je održana ceremonija u utorak, a jedna je žena nosila natpis s pitanjem: “Rješavamo li se demokratski naše demokracije?”
Četiri stranke u koaliciji su Wildersova Stranka za slobodu, Narodna stranka desnog centra premijera na odlasku Marka Ruttea za slobodu i demokraciju, populistički Pokret poljoprivrednika i centristička stranka Novi društveni ugovor.
Službenim sporazumom kojim se stvara nova koalicija, pod nazivom “Nada, hrabrost i ponos”, uvode se stroge mjere za tražitelje azila, ukida spajanje obitelji za izbjeglice i nastoji se smanjiti broj međunarodnih studenata koji studiraju u zemlji.
Protivljenje ostalih koalicijskih partnera spriječilo je kontroverznog Wildersa da preuzme mjesto premijera. Tijekom višemjesečnih pregovora odustao je od nekoliko svojih najekstremnijih stavova, uključujući povlačenje nacrta zakona koji bi zabranio džamije, islamske škole i Kuran.
Prvi put nakon Drugog svjetskog rata, Nizozemsku sada vodi premijer koji nije povezan s političkom strankom. Prije nego što je služio kao šef glavne obavještajne agencije u zemlji, Schoof je prethodno bio šef za borbu protiv terorizma i šef Državne službe za imigraciju i naturalizaciju.
Ostali ministri u Vladi u utorak su prisegnuli prema stažu u svojim resorima. Jedna ministrica, Femke Wiersma, koja će voditi resor za poljoprivredu, dala je svoju izjavu na frizijskim — drugom službenom jeziku u zemlji uz nizozemski.
Iako su se izbori u studenom naširoko smatrali pobjedom krajnje desnice, političke organizacije mladih već se suprotstavljaju ambicijama nove vlade. Uoči ceremonije polaganja prisege, skupine mladih iz šest stranaka, uključujući dva koalicijska partnera, pozvale su na ublažavanje planova za azil.
“Iako priljev mora biti ograničen, od velike je važnosti da ljude ovdje primimo pošteno i dostojanstveno”, rekla je Eva Brandemann, predsjednica krila mladih Novog društvenog ugovora, za nizozemsku javnu radioteleviziju NOS.
Njezin kolega iz Rutteove stranke, koja je srušila vladu prošlog ljeta zbog zabrinutosti oko broja okupljanja obitelji za izbjeglice, rekao je da problemi proizlaze iz administracije, a ne migracije.
“Problem će samo postati veći ako ga ne riješite”, rekao je za Associated Press Mauk Bresser, predsjednik organizacije mladih Narodne stranke za slobodu i demokraciju.
Dok Bresser smatra da bi broj izbjeglica koje dolaze u Nizozemsku trebao biti smanjen, njegova grupa kaže da bi oni koji su već ovdje trebali pravodobno obraditi svoje zahtjeve i dati im priliku da se integriraju.
Novi sporazum smanjuje državni proračun za obrazovanje za gotovo 1 milijardu eura – oko 1,06 milijardi dolara – što je dovelo do odbijanja sveučilišta. “Studenti neće dobiti obrazovanje kakvo zaslužuju”, rekao je za AP Nivja de Jong, profesor jezika na Sveučilištu Leiden. Ona je dio skupine akademika koji se protive predloženim rezovima govoreći za ručak o važnosti svojih istraživanja.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Nova vlada sada će provesti ljeto učvršćujući koalicijski sporazum u plan upravljanja.
Nizozemska nije jedina zemlja koja bilježi porast antiimigracijskih, krajnje desnih stavova. Prošlomjesečni izbori za Europski parlament doživjeli su sličnu promjenu, a francuski birači suočeni su s odlučujućim izborom 7. srpnja u drugom krugu prijevremenih parlamentarnih izbora na kojima bi mogla biti prva krajnje desna vlada u zemlji od nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu.