Guverner HNB-a Boris Vujčić komentirao je inflaciju, veliku potrošnju i predviđanja za nadolazeću godinu
“Iduće će godine inflacija usporiti, ona je već usporila. Najviša je bila 2022. i od tada se kontinuirano smanjuje. Porasala je samo cijena hrane u listopadu. Spustila se na 2,8 posto”, rekao je za Dnevnik.hr.
Rekao je da se po godišnjoj stopi inflacije Hrvatska nalazi među zemljama s najvišom stopom inflacije u EU-u i Eurozoni. Objasnio je da po kumulativnoj stopi inflacije, stopa inflacije u Hrvatskoj je porasla najmanje u odnosu na ostale zemlje Istočne Europe i više od prosjeka Eurozone.
Komentirao je i nejednakosti u Hrvatskoj. Objasnio je da postoji razlika između financijske i ostale imovine.
“Po dohodovnoj nejednakosti Hrvatska je u prosjeku središnje i istočne Europe i malo ispod prosjeka EU-a. Što se tiče nejednakosti u imovini, tu bismo trebali biti još niže jer smo jedna od zemalja u kojoj ljudi imaju najviše vlastitog vlasništva u nekretninama”, objasnio je.
PROGNOZE HNB u sljedećoj godini očekuje usporavanje inflacije, ali i gospodarskog rasta
Dodao je da se financijska nejednakost u Hrvatskoj smanjila u zadnjih deset godina.
Osvrnuvši se na turizam, guverner Vujčić je rekao da je Hrvatska počela gubiti udio na tržištu jer su cijene od 2022. naglo porasle, za gotovo 50 posto. U isto vrijeme u konkurentnim zemljama porasle su za oko 20 posto.
“Sve te zemlje, osim jedne, pretekle su nas u pogledu povratka turista. A i realna potrošnja i dohodak padaju iz kvartala u kvartal”, rekao je.
Prokomentirao je i sastanak Savjeta Središnje europske banke na kojemu se razgovaralo o daljem spuštanju kamatnih stopa i potvrdio da se takva kretanja i dalje planiraju.
“Smjer je jasan, nastavit ćemo ih spuštati”, rekao je Vujčić
Kada je riječ o namjenskim kreditima, rekao je da rastu dosta brzo te da ih se najčešće uzima zbog kupnje automobila, ili u predljetnom razdoblju zbog opremanja apartmana.
INFLACIJA POHLEPE Lalovac: ‘Neki trgovci čak su koristili umjetnu inteligenciju kako bi napuhali cijene’
Prokomentirao je i do kada će se projekti u Hrvatskoj moći financirati europskim fondovima. Objasnio je da više komponenti utječe na stope rasta, a to su osobna potrošnja, bazirana na rastu zaposlenosti i rastu plaća, te investicije, koje su uvelike financirane EU fondovima.
“Ti fondovi neće biti vječni, ali će još u 2025., ’26. pa i u ’27. biti aktivni i to u značajnim iznosima”, najavio je.
