Europske države razmatraju najveće vojno raspoređivanje u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma kako bi zajamčile sigurnost Ukrajine, iako ključna pitanja o mandatu i sastavu ostaju neriješena, piše Reuters.
Nakon Trumpove izborne pobjede, pojavile su se rasprave o mogućim mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije, budući da je Trump izrazio želju za brzim okončanjem rata.
Ipak, ostaje neizvjesno kako će nagovoriti Moskvu na pregovore. Medijski izvještaji sugeriraju da bi Trump mogao razmotriti mirovni sporazum koji ugrožava teritorijalni integritet Ukrajine, izazivajući zabrinutost među saveznicima u pogledu buduće potpore SAD-a Ukrajini.
Glavne europske zemlje, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju, Poljsku i Veliku Britaniju, mogle bi činiti okosnicu snaga poslanih u Ukrajinu, rekli su izvori za Reuters.
Razgovori, koje je inicirao francuski predsjednik Emmanuel Macron, u ranoj su fazi i usredotočeni su na mogućnost europske sigurnosne misije u Ukrajini. Međutim, čak i sad otkrivaju podjele oko ciljeva i vremena misije.
NSATU Krenula misija za pomoć Ukrajini, NATO želi preduhitriti Trumpa
Ako se sklopi mirovni sporazum, slanje desetaka tisuća vojnika na ukrajinsko tlo moglo bi postati dio sigurnosnih jamstava za Kijev. Raspoređivanje bi se moglo provesti kao dio sigurnosnog jamstva NATO-a ili putem bilateralnih jamstava.
Dok su neki dužnosnici, poput poljskog premijera Donalda Tuska, odbacili tu ideju, drugi, poput njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa, naznačili su da bi Njemačka mogla igrati ulogu u osiguravanju prekida vatre.
Procjene veličine snaga variraju, a neki analitičari sugeriraju da bi se mogle kretati od 40.000 do 100.000 vojnika, potencijalno povećavajući europske vojne sposobnosti.
Europski sigurnosni dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, također je rekao da bi moglo biti potrebno gotovo 100.000 vojnika.
Prema Franzu-Stefanu Gadyju, bivšem austrijskom vojnom planeru koji sad radi na Međunarodnom institutu za strateške studije, takve snage mogle bi se formirati ako europske države smanje druge misije, poput mirovnih misija na Balkanu.
LASERSKI ‘TROZUBAC’ Ukrajnici kažu da razvili revolucionarno oružje
U 1990-ima su Europa, SAD i drugi saveznici rasporedili oko 60.000 vojnika u Bosnu i 50.000 na Kosovo, ali te su misije sada znatno manje.
Sastav bilo koje međunarodne snage također je predmet rasprave, jer njihova kombinacija džava i mandat moraju biti prihvatljivi objema stranama. Talijanski ministar obrane Guido Crosetto predložio je da bi misija trebala biti pod pokroviteljstvom UN-a.
Međutim, neki dužnosnici tvrde da bi to Rusiji, stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a, moglo dati previše utjecaja.
Osim toga, ističu analitičari, europske bi države vjerojatno trebale uvjeriti SAD da sudjeluje u nekom svojstvu, posebice u smislu obavještajnih podataka i operativne potpore.
Pravila angažmana ostaje još jedno kritično pitanje koje tek treba razjasniti, a to je zabrinutost oko posljedica ako europski vojnik bude ozlijeđen ili ubijen, piše Reuters.
TREĆI SVJETSKI RAT Politico: Deseci zemalja uključene su u rat u Ukrajini
