Sindikat znanosti i Sindikat Preporod održali su prosvjed 14. prosinca, zbog nezadovoljstva novim Zakonom o plaćama i sustavom ocjenjivanja koji bi u javnim službama trebao stupiti na snagu 1. siječnja.
U tijeku priprema za prosvjed sindikati su radili i na pregovorima o Temeljnom kolektivnom ugovoru na kojima je Vlada, nakon pritisaka sindikata, ponudila povećanje osnovice od dva posto i to od 1. travnja te još dva posto od 1. rujna 2025. godine. Prosječno, riječ je o rastu plaće od dva posto za cijelu 2025. godinu. S druge strane, inflacija iznosi 2,7 posto, a to znači da plaća zaposlenih u javnim službama realno pada.
U ime Vladine pregovaračke skupine, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je da je Vlada treći puta
uzastopce povećala ponudu za ozbiljne postotke i iznose s obzirom na raspoloživa sredstva u državnom proračunu po formuli “3 plus 2” za iduću godinu, kao i da se poveća naknada za noćni rad na 50 posto, te jubilarna nagrada, kao i otpremnina na dvije i pol osnovice plaće. Podsjetio je da su
predstavnici sindikata javnih službi potpisali Temeljni kolektivni ugovor u kojem stoji da, ako se ne postigne dogovor o osnovici plaće pregovorima,
Vlada samostalno donosi odluku o povećanju osnovice, bez postupka mirenja, te da se to treba učiniti do 31. prosinca ove godine.
Sindikati javnih službi jednoglasno su u ponedjeljak odbili Vladinu ponudu povećanja osnovice za obračun plaće po formuli “3 plus 2”, za razliku od sindikata državnih službi, te se očekuje otvaranje postupka mirenja, a ne postigne li se dogovor, najavljuju i mogućnost štrajka. Sindikati ostaju pri zahtjevu za povećanjem osnovice od 1. siječnja za četiri posto s isplatom u veljači, te daljnjim povećanjem za četiri posto od 1. travnja s isplatom u svibnju te isplatom naknade za prehranu od 50 eura.
Gost dana Radio Nacionala bio je Željko Stipić predsjednik Školskog sindikata Preporod. Donosimo naglaske.
O odazivu na Adventski prosvjed: “Prvo je bio jedan sindikat, pa se na drugom prosvjedu pridružio još jedan sindikat, sada je tu bio i treći, kada se priključi četvrti sindikat za prosvjed više neće biti potrebe. Ova priča čitave godine raste, a ona ne bi mogla rasti da to nije stvarni problem. Ne možete vi ljude iz Splita, Vrgorca, Vukovara, Pule i ne znam odakle sve, dovesti u Zagreb da putuju neke ozbiljne sate, gube neko ozbiljno vrijeme ako oni problem ne osjećaju kao svoj problem. Problemi na koje smo mi upozorili na Adventskom prosvjedu ili AP prosvjedu, to su problemi koje osjećaju zaposlenici u osnovnim i srednjim školama, naravno, fakultetima i znanosti. ”
O problemu s koeficijentima: “Kada smo donosili odluku o prosvjedu, mi smo smatrali tada da trebamo uputiti dva zahtjeva, a onda je život donio i treći. Kada kažem dva zahtjeva, jedan se odnosi na koeficijente zato što su oni, koji su najavljivani kao neko riješenje koje će zauvijek ispraviti nepravde koje su se godinama gomilale, to nisu zahvaljujući novoj uredbi o plaćama koja proističe iz novog zakona o plaćama. Radnici u školama, obrazovanju, znanosti i dalje su s obzirom na stručnu spremu i složenost posla najniže pozicionirani radnici u javnim službama! I to je osnovni problem koeficijenata. Pri tome rješenje za taj problem je vrlo jednostavno: mi se želimo izjednačiti s onima najniže pozicioniranima i ne biti ti koji ćemo ‘nositi fenjer’. Time se šalje vrlo loša poruka o značaju obrazovanja u društvu ako je položaj onih koji to znanje proizvode tako loše. Drugi se odnosi na ocjenjivanje.”
