Nedavna studija Medicinskog fakulteta na Harvardu otkrila je da dva vozačka zanimanja imaju značajno manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti od osoba drugih zanimanja.
Nalazi se temelje na analizi smrtovnica za gotovo devet milijuna odraslih koji su umrli u Sjedinjenim Državama između 2020. i 2022. godine.
Studija pokazuje da kognitivni zahtjevi poput onih koje zahtijevaju vozači taksija i vozila hitne pomoći mogu imati zaštitni učinak na mozak.
Studija je ispitala koliko je često Alzheimerova bolest zabilježena kao uzrok smrti među ljudima različitih profesija. Dok je 1,69 posto svih pregledanih smrtnih slučajeva bilo uzrokovano Alzheimerovom bolešću, taj je udio bio samo 0,91 posto za vozače hitne pomoći i 1,03 posto za taksiste. “Ovi su rezultati značajni jer sugeriraju da profesionalne aktivnosti koje zahtijevaju intenzivno prostorno razmišljanje i navigaciju mogu imati zaštitni učinak na mozak”, rekao je Anupam B. Jena, koautor studije i liječnik na Harvard Medical School, za Medical journal (BMJ).
Prema znanstvenicima, ovaj je učinak posebno uočljiv kada se uzme u obzir da vozači taksija i hitne pomoći imaju niži prosječni životni vijek od mnogih drugih profesionalnih skupina. U prosjeku umiru u dobi od oko 67 godina, u usporedbi sa 74 godine u cijeloj proučavanoj populaciji. Ipak, kod njih je stopa smrtnosti od Alzheimera znatno niža.
Autori studije sumnjaju da kognitivni zahtjevi posla imaju pozitivan utjecaj na hipokampus. Ovo područje mozga, koje je odgovorno za pamćenje i navigaciju, jedno je od prvih pogođenih Alzheimerom. Redoviti zadaci navigacije i orijentacija na novim ili složenim rutama mogu ojačati hipokampus i održati moždane stanice aktivnima. Prethodna istraživanja, kao što je studija londonskih taksista, pokazala su da oni imaju prošireno područje hipokampusa.
Međutim, znanstvenici upozoravaju da bi ove prednosti mogle biti ograničene sve većom upotrebom navigacijskih sustava. Vozači koji se u potpunosti oslanjaju na navigacijske uređaje ne izazivaju svoje mozgove u istoj mjeri kao kada sami navigiraju vozilom. “Ako se živčane stanice ne stimuliraju, one brže atrofiraju”, objasnio je prof. dr. Martin Korte s Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu u izjavi za novine Bild. “Hranjenjem našeg mozga novim impulsima, možemo se suprotstaviti tome i odgoditi rizik od Alzheimerove bolesti.”
Nalazi studije također su relevantni za ljude izvan ovih profesija. Otkrivanje novih načina za razbijanje rutine i mentalno izazivanje može promicati kognitivno zdravlje. To uključuje, primjerice, isprobavanje novih aktivnosti, uspostavljanje društvenih kontakata ili istraživanje nepoznatih mjesta. “Radi se o stvaranju novih veza u mozgu i njegovom vježbanju do starosti”, rekao je prof. dr. Korte.
