Ronioci UPA Rostrum Split snimili su albino trpa u blizini Čiova. Trp, poznat i kao morski krastavac, zaštićena je vrsta te je iznimno važan član ekološkog sustava morskog dna.
– Kako smo stalno u moru i na masu različitih lokacija, uvijek naletimo na nešto zanimljivo. Prepoznajete li o kojoj se vrsti radi – napisali su uz fotografiju članovi ronilačkog kluba.
Pero Ugarković s Instituta za oceanografiju i ribarstvo kazao je da su ovakvi nalazi iznimno rijetki.
– U znanstvenoj literaturi nema puno zabilježenih nalaza albino trpova na svijetu. Jedan od rijetkih nalaza je upravo iz sjevernog Jadrana iz 2006. kad je uočen albino trp vrste Ocnus planci, koja nije na ovoj slici. Ronioci UPA Rostrum su ostavili trpa u moru kako i treba, važno je da obavlja svoju važnu prirodnu ulogu na dnu čiovskog podmorja – naveo je Ugarković.
Trpove je moguće pronaći u svim morima, a nalaze se i na dubinama većima od 7000 m. Razlikuje se oko 500 vrsta. U Jadranu i Sredozemnome moru čest je obični trp (Holothuria tubulosa) te nešto manji pravi brizgavac (Cucumaria planci). Od crvastih trpova poznata je sidrava crvuša (Labidoplax digitata). Zanimljivo je i da se u vodenim plućima mnogih trpova skriva ribica strmorinac koja parazitski živi i u školjkama, koraljima i moruzgvama.
– Trp ruje morsko dno i tako ga čini mekšim te omogućava lakšu oksigenizaciju. Također, usisava sediment s dna i iz njega iskorištava hranjive tvari za svoje potrebe (svašta se tu nađe od nekih sitnih organizama koji su pali na dno, dijelovi biljnog i životinjskog porjekla, gljivice…) nakon toga taj pročišćeni sediment-pijesak ispušta u okoliš. Ostaci hranjivih tvari mogu poslužiti nekim organizmima, kao i otopljeni kemijski spojevi (nitrati, fosfati..) – kazao je Đani Iglić za Morski.hr.
Kao najvažnije je istaknuo činjenicu da odrasle jedinke trpa mogu “pročistiti” pet do deset kilograma pijeska mjesečno. Sljedeći put kada vidite uvalu punu trpova možete biti sigurni da je tu pijesak čišći i zdraviji.
