Moldavija je proglasila izvanredno stanje jer Ukrajina planira prekinuti ugovor o tranzitu plina s Rusijom
Potencijalna energetska kriza u Moldaviji, koja je ranije ovog tjedna proglasila izvanredno stanje, pogodna je “cijena slobode” od ovisnosti zemlje o Rusiji, rekao je u srijedu vladin glasnogovornik Daniel Voda.
U intervjuu lokalnoj televiziji Exclusiv TV, Voda je ustvrdio da se njegova zemlja ne bi trebala bojati da će biti lišena ruske energije, što je mogućnost s kojom se Moldavija suočila nakon što je Ukrajina obećala otkazati ugovor o tranzitu plina s Moskvom počevši od sljedeće godine.
Moldavija dobiva ruski plin iz plinovoda preko ukrajinske tranzitne mreže prema petogodišnjem ugovoru s Gazpromom, koji istječe 31. prosinca. Ukrajina je opetovano izjavila da se ugovor neće produžiti, a protok će 1. siječnja pasti na nulu, unatoč zabrinutosti europskih država koje i dalje ovise o ruskim opskrbama energijom.
Zamjenik moldavskog premijera Oleg Serebrian upozorio je ranije ovog mjeseca da Ukrajina vjerojatno neće pristati na nastavak tranzita “samo za dobro… Moldavije,” i parlament zemlje proglasio je 60-dnevno nacionalno izvanredno stanje počevši od 16. prosinca, što uključuje planirane prekide struje, navodeći mogućnost “nedovoljni izvori energije” i “nesigurnosti” s obzirom na opskrbu energijom koja proizlazi iz odluke Kijeva.
Taj je potez izazvao rasprave i optužbe u bivšoj sovjetskoj republici između vladajuće pro-EU stranke i oporbe, koja je optužila vladu za loše upravljanje energetskom situacijom. Mnogi su također upozorili da bi se zemlja uskoro mogla suočiti s povećanjem cijena struje zbog nedovoljnih zaliha plina. Međutim, Voda, koji je ranije okrivio situaciju na “Ruske destabilizirajuće akcije” nego Ukrajina, signalizirao da sve ide po planu.
“Moguće povećanje cijena struje je definitivno cijena slobode o kojoj govorimo već 30 godina”, izjavio je, očito misleći na pad SSSR-a, kada je Moldavija uspostavljena kao neovisna država. Tvrdio je da je Moldavija učinila mnogo kako bi osigurala svoju energetsku sigurnost u tom razdoblju, signalizirajući da bi to trebala nastaviti činiti bez oslanjanja na Rusiju.
Moldavija slijedi antiruski kurs od 2020., kada je na vlast došla proeuropska predsjednica Maia Sandu. Njezina vlada aktivno se zalaže za članstvo zemlje u EU-u i NATO-u, a Moldaviji je Bruxelles dodijelio status kandidata 2022.
Rusija je rekla da je spremna nastaviti isporuku plina preko Ukrajine nakon 2024., upozoravajući da će se EU obvezati “energetsko samoubojstvo” izbjegavanjem zaliha. Mađarska i Slovačka, dvije zemlje EU-a koje se najviše oslanjaju na rusku energiju, izrazile su sličnu zabrinutost.
