Forum za slobodu odgoja je na konferenciji školske medijacije “MOŽEMO TO RIJEŠITI: sveobuhvatni pristup prevenciji nasilja u školi” okupio više od 80 nastavnika, učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja, te stručnjaka i ključnih dionika iz više od 50 škola i relevantnih institucija.
Cilj skupa bio je razmjena praksi, iskustava i izazova u području prevencije vršnjačkog nasilja u školama.
Konferenciju je otvorio Luka Juroš, pročelnik Ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba, koji je naveo kako Grad ulaže znatne resurse u prevenciju vršnjačkog nasilja, naročito kroz provedbu novog Akcijskog plana za prevenciju vršnjačkog nasilja u Gradu Zagrebu.
28% učenika fizički napadnuto
Marina Brkić, voditeljica programa “Možemo to riješiti” istaknula je nalaze nedavnog istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta za Grad Zagreb koji ukazuju na ozbiljnost problema nasilja u školama: preko 40% učenika osnovnih škola u Zagrebu doživljava ismijavanje, ogovaranje i vrijeđanje, dok je 51,6% učenika doživjelo nasilje putem interneta ili poruka. Također, 28% učenika je fizički napadnuto od strane vršnjaka, a 19,6% je doživjelo neprimjereno dodirivanje.
Predstavila je rezultate projekta “Možemo to riješiti” Foruma za slobodu odgoja koji je podržalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih: učiteljice i učitelji iz 20 škola u kojima je program proveden ove godine svjesni su važnosti prevencije kroz rad na socio-emocionalnim vještinama, no smatraju da su im potrebni znanja, vještine i konkretni alati za prijenos tih vještina na učenike. Nakon edukacija, proveli su program u razredima te su učenice i učenici odlično reagirali na radionice.
‘Što funkcionira, a što ne’
U panel raspravi “Prevencija nasilja u školi: što funkcionira, a što ne?” sudjelovalo je šest stručnjakinja iz relevantnih institucija i organizacija, a raspravu je moderirala Eli Pijaca Plavšić.
Ana Munivrana izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja koji preko 15 godina provodi program školske medijacije, istaknula je kako je “važno istražiti i razumjeti što se događa s djecom i mladima prije nego postanu nasilni, pri čemu je posebno važna edukacija i ulaganje u kompetencije odgojno-obrazovnog osoblja, za što je nužna podrška politike i šire zajednice”.
Sanja Vladović, savjetnica Pravobraniteljice za djecu istaknula je program medijacije u školama kao vrlo vrijedan jer uči djecu empatiji i kvalitetnoj komunikaciji.
Mira Križanović, viša savjetnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih najavila je u srpnju raspisivanje javnog poziva Ministarstva za financiranje preventivnih programa škola te je najavila program “Abeceda prevencije” koji bi trebao uskoro biti predstavljen školama.
Raste broj, 38 ljudi u Hrvatskoj prijavilo rijetko stanje: ‘Posebno su osjetljive mlade osobe’
‘Važno je da netko tko radi s djecom i mladima’
Socijalna pedagoginja Jelena Petković, voditeljica županijskog stručnog vijeća za prevenciju naglasila je važnu ulogu “suradnje između stručnih suradnika, učitelja i nastavnika kako bi djelovali preventivno, ali se i znali nositi sa svakodnevnim sukobima”.
S ovime se slaže i Iva Milardović Štimac iz Ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba, pri čemu posebno ističe važnost brige o osobnoj dobrobiti učiteljica i učitelja:
“Važno je da netko tko radi s djecom i mladima i sam ima priliku za kontinuirani razvoj te da razumije nove generacije djece i mladih i specifične probleme s kojima se oni susreću.”
U raspravi su istaknuti izazovi u školama i nužnost podrške učiteljicama: od škola se često očekuje da riješe probleme koji su rezultat nedostatka podrške drugih društvenih sustava – socijalne skrbi, mentalnog zdravlja i brige o djeci, naročito djeci iz skupina u nepovoljnom položaju.
Učiteljice i učitelji su svakodnevno s djecom i prvi su na liniji prepoznavanja i reagiranja na nasilje. Međutim, suočeni su s visokim očekivanjima – od prepoznavanja sukoba i nasilja, do održavanja nastave i komunikacije s roditeljima, često bez dovoljne podrške i alata. Iako učenice/ci dobro reagiraju na preventivne aktivnosti, one se često provode nesustavno i povremeno te je prevelik naglasak na akademski uspjeh.
Komentari
