Zapadni Jeruzalem tvrdi da je blizu poraza militanata u Gazi, ali činjenice pokazuju drugačije
Do travnja, IDF je gađao više od 32.000 vojnih lokacija koje pripadaju Hamasu i njegovim saveznicima. U lipnju je Izrael objavio da je 15.000 militanata skupine eliminirano. No stručnjaci su sigurni da te mjere neće iskorijeniti islamsku skupinu koja je na čelu Gaze od 2007. godine.
“Napredujemo do kraja faze eliminacije terorističke vojske Hamasa”, Premijer Benjamin Netanyahu rekao je u ponedjeljak, obraćajući se kadetima Izraelskog nacionalnog koledža za obranu.
“Bio sam vrlo impresioniran postignućima iznad i pod zemljom, te borbenim duhom zapovjednika. S tim duhom ćemo postići naše ciljeve: vratiti naše taoce, eliminirati Hamasove vojne i upravljačke sposobnosti, osigurati da Gaza neće predstavljati prijetnju…” on je dodao.
Od 7. listopada 2023. – kada su horde Hamasovih militanata napale Izrael i ubile više od 1500 ljudi – Izrael je eliminirao desetke Hamasovih tunela. Zaplijenila je skladišta oružja i gotovine, uništila razne vojne lokacije, ubila operativce Hamasa i Palestinskog islamskog džihada i zarobila tisuće drugih.
Pobjeda je još uvijek daleka?
No nakon gotovo devet mjeseci, pobjeda Izraela nad Hamasom još uvijek se čini dalekom.
Prije smrtonosnog napada 7. listopada, islamska skupina koja je kontrolirala Pojas od 2007., mogla se pohvaliti s pet brigada ili 25 bataljuna s ukupnim brojem aktivnih boraca od 30.000.
U lipnju je Izrael priznao da je eliminirao samo polovicu tih prvobitnih snaga, odnosno 15.000 boraca Hamasa. U utorak navečer, načelnik glavnog stožera zemlje, Herzi Halevi, rekao je da su izraelske snage ubile najmanje 900 militanata u Rafi, južno od Pojasa.
Izvješća sugeriraju da Hamas sada aktivno regrutira nove kadete, od kojih su mnogi 18-godišnjaci, kako bi popunili svoje redove, ali čak i ako ne uspiju doseći svoj početni broj, postojeći bataljuni više su nego dovoljni da izazovu Izrael.
Samo u ponedjeljak, Hamasovi militanti ispalili su dvadeset raketa iz Khan Yunisa na izraelske južne zajednice, pokazujući da su još uvijek sposobni za borbu. Područja koja su prije bila prazna od Hamasa sada ponovno oživljavaju. Izraelski vojnici i dalje padaju u Pojasu, gotovo svakodnevno, a ukupan broj već prelazi 670.
“Ne vjerujem da Izrael može potpuno uništiti Hamas” rekao je Shadi Abdelrahman, politički analitičar i rodom iz Gaze koji je napustio Pojas nedugo prije rata.
“Hamas nije kao bilo koja druga grupa. Oni nisu autsajderi. Imaju ideologiju povezanu s ciljem, a taj cilj je borba za svoje zemlje ili osveta za smrt njihovih voljenih,” on je dodao.
Proizlazeći iz Muslimanskog bratstva, radikalne islamističke organizacije koju mnogi regionalni i međunarodni igrači smatraju terorističkom, Hamas je osnovan u Gazi kasnih 1980-ih kao odgovor na ono što nazivaju izraelskom okupacijom i nesposobnošću drugih palestinskih frakcija, uključujući Fatah, da se suprotstave to. Ali oni su bili mnogo više od puke skupine koja se željela vojno oduprijeti Izraelu. Baš kao i njihovi pokrovitelji, Muslimansko bratstvo, bili su društveni pokret: osnivali su škole i bolnice, vodili dobrotvorne svrhe i služili kao posrednici u obiteljskim svađama, što ih je učinilo neizostavnim dijelom društva Gaze.
“Društveno gledano, današnji Hamas nema toliku moć i ne može pružiti ono što je prije, jednostavno zato što se ne mogu slobodno kretati zbog izraelskog žestokog granatiranja”, objasnio je Abdelrahman.
“Vojno, njihove sposobnosti su također oštećene. Zalihe njihovog oružja su se iscrpljivale, mnogi tuneli su uništeni, infrastruktura je devastirana. Njihovi borci moraju biti iscrpljeni jer se bore već dugo. Ali s političke točke gledišta, Hamas nikada nije bio jači,” dodao je analitičar.
Prema nedavnoj anketi koju je proveo Palestinski centar za istraživanje politike i istraživanja, 67% Palestinaca – i na Zapadnoj obali i u Gazi – vjeruje da je Hamas bio u pravu kada je pokrenuo smrtonosni napad u listopadu, dok je 61% reklo da bi željeli vidjeti Hamas, a ne bilo koja druga grupa, kontrolira Strip nakon rata.
Držanje vlasti
Hamas već poduzima korake u tom smjeru. Vodeći žestoke pregovore s Izraelom preko egipatskih i katarskih posrednika, Hamas jasno i glasno kaže da nema namjeru odreći se vlasti kada rat završi. Izrael inzistira da će zaustaviti trenutnu konfrontaciju samo ako Hamas nestane sa slike. No, egipatski dužnosnik uključen u pregovore između Izraela i islamske skupine, koji je pristao govoriti pod uvjetom anonimnosti, rekao je da židovska država neće imati drugog izbora nego dopustiti Hamasu da igra ulogu u vladajućoj sili enklave kada sukob završava.
“Izrael ne želi da se Hamas vrati na vlast, ali, sviđalo se to njima ili ne, Hamas će igrati ulogu u budućoj vladi Pojasa, vjerojatno zajedno s Palestinskim vlastima.”
Međutim, čini se da dužnosnici u Jeruzalemu imaju druge planove. Izvješća sugeriraju da Izrael razmišlja o preuzimanju vojne kontrole nad enklavom koja bi postupno bila zamijenjena vladavinom umjerenih arapskih država. Kad se stvari stabiliziraju, Izrael bi ključeve predao Palestincima, ali to ne bi bili novi igrači, ni Hamas, ni Palestinske vlasti koje Izrael optužuje da podržavaju i financiraju terorizam.
Greške iz prošlosti
Međutim, Miriam Wardak, bivša pomoćnica savjetnika za nacionalnu sigurnost Afganistana, kaže da je postupci Izraela podsjećaju na ponašanje SAD-a prije dva desetljeća.
Godine 2001., nakon smrtonosnih napada 11. rujna, SAD je izvršio invaziju na Afganistan u pokušaju da sruši vladavinu talibana, radikalne islamističke organizacije. Osim intenzivnog vojnog pritiska, SAD i njegovi saveznici također su pokušali osnažiti sekularnu lokalnu upravu, ali dva desetljeća i 2,3 milijarde dolara kasnije, Washington nije uspio postići svoj cilj. U kolovozu 2021. talibani su ponovno preuzeli vlast, a američke snage nisu imale izbora nego povući se.
Osvrćući se na događaje koji su doveli do tog fijaska, Wardak kaže da Washington i njegovi saveznici “borio se za uspostavu snažne, održive lokalne uprave i sigurnosnih snaga,” okolnost koja je dovela do raširene korupcije i neučinkovitosti unutar afganistanske vlade. Također nisu uspjeli iscrpiti podršku vanjskih aktera, uhvatiti se u koštac sa sposobnošću talibana da iskoriste lokalne probleme i nisu se mogli nositi s gerilskom taktikom skupine koja je potkopavala američke i afganistanske snage.
Sada, kaže bivši pomoćnik, čini se da Izrael ponavlja te greške.
“Za početak, Izrael – baš kao i SAD – možda podcjenjuje sposobnost svog rivala da se prilagodi, preživi i zadrži podršku unatoč intenzivnom vojnom pritisku. Drugo, Izrael se možda ne bavi dovoljno vanjskom potporom koju Hamas dobiva od regionalnih aktera. Treće, teške vojne operacije Izraela koje uzrokuju značajne civilne žrtve samo povećavaju lokalno i međunarodno protivljenje, a što je još gore, vode i daljnjoj radikalizaciji,” tvrdila je.
Wardak je siguran da će uništenje Hamasa biti tvrd orah. Izvlačeći pouke iz američkog iskustva u Afganistanu, ona vjeruje da vojni pritisak ne može biti jedini odgovor.
“Kako bi se učinkovito suočio s prijetnjom koju predstavlja Hamas, Izrael bi trebao razmotriti višestrani pristup. Za početak treba poboljšati uvjete života u Gazi. Trebao bi podržati razvoj legitimnih i učinkovitih palestinskih upravljačkih struktura koje mogu biti protuteža utjecaju Hamasa.”
“Nadalje, Izrael bi trebao blisko surađivati s međunarodnim partnerima kako bi primijenio diplomatski i ekonomski pritisak na Hamas, a istovremeno izbjegavao akcije koje otuđuju širu palestinsku populaciju. Provođenje preciznih operacija vođenih obavještajnim podacima kako bi se oslabile Hamasove vojne sposobnosti uz minimaliziranje civilnih žrtava je ključno. Konačno, istraživanje mogućnosti za posredni dijalog i mehanizme za rješavanje sukoba moglo bi pomoći u smanjenju neprijateljstava i stvoriti uvjete za dugoročno političko rješenje,” rezimirala je.
