B.P. / ATA Images / Profimedia
U 91. godini života preminula je dr. Ana Gligić, poznata virologinja i stručnjakinja koja je svojim radom značajno pridonijela borbi protiv zaraznih bolesti, uključujući epidemiju velikih boginja 1972. godine u tadašnjoj Jugoslaviji.
Gligić je bila na čelu laboratorija instituta Torlak u Beogradu i predvodila tim koji je izolirao virus variole vere. Ova prekretnica označila je ključni trenutak u borbi protiv jedne od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti u Europi 20. stoljeća, piše Klix.
Rođena u Slavoniji
Ana Gligić rođena je 6. kolovoza 1934. godine u slavonskom selu Ćeralije, nedaleko od Slatine. Tijekom Drugog svjetskog rata izgubila je veliki dio obitelji, što je značajno obilježilo njeno djetinjstvo.
Školovala se u Virovitici, gdje je završila klasičnu gimnaziju 1953. godine, a biologiju je diplomirala 1959. na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu.
Nakon diplome, započela je karijeru kao pripravnica za virologiju u Institutu za javno zdravlje “Dr. Milan Jovanović Batut”. Godine 1966. položila je specijalistički ispit iz medicinske mikrobiologije, a iste godine imenovana je za voditeljicu Jugoslavenskog nacionalnog laboratorija za velike boginje i virusne hemoragijske groznice.
Specijalizacija u Londonu i Münchenu
Njeno usavršavanje obuhvatilo je specijalizacije u vodećim europskim laboratorijima, uključujući Londonski referentni laboratorij za viruse i Institut za tropsku medicinu u Münchenu.
Tamo je stekla neprocjenjiva znanja koja je primijenila u ključnim momentima javnozdravstvene borbe protiv epidemija.
Imala je ključnu ulogu u suzbijanju epidemije velikih boginja u bivšoj državi
Gligić je ušla u povijest kao ključna figura borbe protiv epidemije velikih boginja 1972. godine, posljednje takve epidemije u Europi. U vrijeme kada je bivšu Jugoslaviju pogodila ova smrtonosna zarazna bolest, Gligić je bila na čelu laboratorija instituta Torlak, gdje je rukovodila izolacijom virusa variole vere i provedbom rigoroznih mjera za suzbijanje te teške zarazne bolesti.
Sjećanje na pobjedu ljudi nad velikim boginjama prije 40 godina
Epidemija, koja je počela povratkom hodočasnika Ibrahima Hotija s Bliskog istoka, izazvala je paniku u tadašnjoj Jugoslaviji, s obzirom na brzinu širenja i visoku stopu smrtnosti. Od ukupno 184 zaražene osobe, njih 40 je preminulo, što je činilo smrtnost veću od 21 posto. Gligić je, sa svojim timom, bila ne samo znanstvena, nego i logistička snaga iza borbe protiv ovog opasnog virusa.
‘Ulagali su u mene, bila bi izdaja da nisam pomogla’
Njena odlučnost i stručnost došle su do izražaja u trenucima najveće krize.
“Sjećam se te večeri kad je vozilo došlo po mene”, govorila je Gligić u intervjuima.
“Osjećala sam se kao vojnik – ulagali su u mene i moje obrazovanje da bih u takvim situacijama bila od koristi. Bila bi izdaja da nisam pomogla“, govorila je.
Ta rečenica, koja svjedoči o njenom osjećaju dužnosti i profesionalnosti, ostala je simbol njene karijere i doprinosa javnom zdravstvu.
Tijekom epidemije, Gligić je osobno nadzirala provođenje analiza i testova na uzorcima iz različitih dijelova zemlje. Njen tim je često koristio automobile i helikoptere kako bi brzo stigli u zaražena područja, a u nekim situacijama radili su danonoćno kako bi suzbili širenje virusa.
Njena stručnost i brze reakcije bile su ključne za pravodobno uvođenje karantene, dezinfekciju i izolaciju zaraženih, čime je spriječena katastrofa širih razmjera.
Gligić je vodila i proceduru “uništavanja” virusa na Torlaku, što je označilo kraj epidemije. Njen rad u ovoj kriznoj situaciji nije samo spasio živote već je postao svjetski primjer učinkovite borbe protiv zaraznih bolesti. Zahvaljujući njenim metodama i naporima, tadašnja Jugoslavija je uspjela savladati ovu smrtonosnu prijetnju, a njen doprinos priznat je širom svijeta.
Davala savjete za borbu protiv korone
Osim borbe protiv velikih boginja, Gligić je prva izolirala i opisala virus Marburg 1967. godine, koji spada u najsmrtonosnije viruse na svijetu. Radila je i na proučavanju hemoragijskih groznica, mišje groznice i drugih vektorskih zaraznih bolesti.
Čak i nakon umirovljenja, tijekom pandemije covida, svojim je stručnim savjetima aktivno doprinosila edukaciji javnosti o važnosti vakcinacije i epidemioloških mjera.
Ana Gligić ostavila je neizbrisiv trag u virologiji i mikrobiologiji, kako u bivšoj Jugoslaviji, tako i širom svijeta, piše Klix.
Virologinja Gligić: “Turistička sezona dolazi na naplatu Hrvatskoj”
