Otok Hvar, svojevrstan sociološko-antropološki fenomen jer odonud potječe čak 25 akademika. Upravo ovom temom bavi se desetogodišnji multidisciplinarni projekt “Desetljeće akademika otoka Hvara”.
Jedan od utemeljitelja današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i prvi dalmatinski akademik Šime Ljubić, pa Tomislav Raukar, Nikša Stančić, zatim Tonko Maroević, Antun Šoljan, Kažimir Hraste, Davor Miličić… Niz se nastavlja do impresivne brojke od 24 akademika, a jedan od mnogobrojnih hvarskih akademika je i kipar Kuzma Kovačić:
– Otok Hvar je jedno od najznačajnijih središta hrvatske prošlosti i kulture. Iz tih korijena bogatih povijesnih i kulturnih, te iz kršćanstva u kojem živimo od svojih početaka, iz te bogate duhovne baštine se i rodio taj fenomen. To znači da je hvarski puk živio u toj bogatoj duhovnosti, da su obitelji njegovale duhovnost, svojoj djeci to prenosile, svoju djecu školovale – smatra Kovačić.
Zamjenica voditeljice projekta “Desetljeće akademika otoka Hvara” Tarita Radonić ističe za Dobro jutro, Hrvatska da se projekt se realizira u okviru Instituta Faros, međunarodnog instituta za znanost, umjetnost i kulturu, čiji je predsjednik profesor dr. Pero Lučin.
– Sam projekt se misli prikazati javnosti i realizirati na način da se izrade spomen-obilježja hvarskim akademicima, da se u desetogodišnjem razdoblju održavaju Dani hvarskih akademika na otoku Hvaru gdje će se organizirati različite manifestacije, kako za znanstvenu javnost, tako i za širu javnost na otoku Hvaru na način da se priredi bibliografija akademika otoka Hvara i da se pripremi, obradi i prezentira istraživanje koje će se zvati “Akademici i šira zajednica”. To će biti jedno empirijsko istraživanje i meni je osobito zadovoljstvo što ovdje mogu istaknuti da će u njemu sudjelovati naši mladi Hvarani, učenici Srednje škole Hvar koji kroz nastavu povijesti sudjeluju u ovom projektu – napominje Radonić.
Tarita Radonić je inače nastavnica povijesti u Srednjoj školi Hvar, na izdvojenoj lokaciji u Jelsi, i dodaje da vrlo aktivno čuvaju kulturnu baštinu.
– I unutar samog projekta ima jedan dio koji se zove “Dica sa škoja”, u kojem će sami učenici istražiti građu i prezentirati koliko je otok Hvar u svakom slučaju i u svakoj razini djelovao na pojedinog akademika u razdoblju u kojem je on bio vezan za Hvar. Osobito ovdje govorimo o djetinjstvu i ranoj mladosti jer su to nekakvi segmenti njihovog života koji su jako malo obrađeni u životopisu – kaže Radonić.
Pripremajući projekt organizatori su uspostavili kriterije za određivanje hvarskih akademika:
– Unutar našeg tima postoji konsenzus da se hvarskim akademicima smatraju svi akademici, to jest redoviti članovi HAZU koji su ili rođeni na Hvaru, ili su živjeli na Hvaru, ili su podrijetlom s Hvara u dva koljena po očevoj ili majčinoj liniji. Takvih je 25. Što se ostalih istaknutih Hvarana tiče, imamo još veliki broj članova znanstvene akademije, ne samo u Hrvatskoj, koji nisu postali redoviti članovi, nego su bili suradnici. Imamo veliki broj intelektualaca, istaknutih ljudi u društvenom političkom životu. Sigurna sam da ćemo se i tom fenomenologijom u određeno vrijeme baviti – ustvrdila je Radonić.
I.B.
