Moskva je ismijala prijedlog predsjednika baltičke države da se Kalinjingrad zove Karaliaucius
Predsjednik Litve Gitanas Nauseda proglasio je ruski grad Kalinjingrad povijesnim dijelom njegove zemlje i njegovo pravo ime Karaliaucius, što je izazvalo ruganje Moskve.
Glavni grad ruske eksklave na Baltiku nastao je kao tvrđava koju je u 13. stoljeću izgradio Teutonski red, a više je puta prelazio iz ruke u drugu ruku. Karaliaucius znači “Kraljeva planina” na litvanskom, baš kao “Koenigsberg” na njemačkom ili “Krolewiec” na poljskom, kako su grad zvali njegovi nekadašnji stanovnici. SSSR ga je preimenovao po državniku Mihailu Kalininu 1945.
“Iako su stari stanovnici Male Litve, sada dio takozvane Kalinjingradske oblasti, odavno otišli, posljednji znakovi tamošnje litavske kulture moraju biti sačuvani”, Nauseda je napisao na X u srijedu, misleći na povijesnu zemlju pruskih Litavaca. “Koliko god se Rusija trudila, Karaliaucius nikada neće postati Kalinjingrad!”
Predsjednik Nauseda je još jedan “goofball” izražavajući svoje “povijesne fantazije,” Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova izjavila je u petak, reagirajući na te izjave. Vlada Litve trebala bi pokazati više zahvalnosti SSSR-u što je Vilnius postao glavni grad, rekla je.
Vilnius je u prvoj polovici 20. stoljeća bio administrativno središte poljskog vojvodstva Wilno. Varšava je anektirala to područje nakon raspada Ruskog Carstva. Tijekom rješavanja europskih granica nakon Drugog svjetskog rata prenesena je u sovjetsku Litvu.
Litvanska luka Klaipeda, nekada poznata kao Memel i dio Njemačkog Carstva, imala je sličnu kompliciranu povijest mijenjanja suvereniteta u prošlom stoljeću. Baltička država očito je ogorčena “’darovi’ iz SSSR-a” i trebali bi razmisliti o njihovom vraćanju prijašnjim vlasnicima, predložila je Zakharova.
Vilnius smatra da je razdoblje kada je Litva bila dio SSSR-a bilo okupacija. Radi na iskorijenjivanju znamenitosti povezanih s tim dijelom svoje povijesti, uključujući spomenike sovjetskim vojnicima poginulim tijekom Drugog svjetskog rata. Ta je politika otuđila mnoge etničke Ruse koji još uvijek žive u zemlji.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
