Aktualni predsjednik Zoran Milanović, poznat po svom kritičkom stavu prema EU i NATO-u te protivljenju pomoći Zapada Ukrajini usred sukoba s Rusijom, osigurao je drugi mandat u Hrvatskoj.
U nedjeljnom drugom krugu predsjedničkih izbora Milanović je osvojio 74,68 posto glasova, odlučno porazivši svog protukandidata iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragana Primorca, objavilo je u ponedjeljak državno izborno povjerenstvo nakon 100 posto prebrojanih glasova.
Otprilike 45% od oko 3,5 milijuna registriranih birača sudjelovalo je na izborima, kako je izvijestilo povjerenstvo.
Milanović je u pobjedničkom govoru svoj reizbor protumačio kao potvrdu svog rada u proteklih pet godina.
“To je plebiscitarna poruka hrvatskog naroda svima onima koji bi je trebali čuti i molim ih da poslušaju” ustvrdio je naizgled obraćajući se HDZ-ovoj vladi.
Dok hrvatska vlada ima zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, predsjednikova je uloga uglavnom ceremonijalna, iako on služi kao vrhovni vojni zapovjednik.
Milanović je istaknuo da u drugom mandatu to namjerava biti “ravnopravni sudionik u pitanjima vanjske politike… U pitanjima obrane i sigurnosti služit ću kao vrhovni zapovjednik – ne kao ravnopravan, već kao autoritet najvišeg ranga – jer je to ono što Ustav predviđa.”
Ova 58-godišnjakinja zamalo je osigurala pobjedu u prvom krugu glasovanja u prosincu, prešavši traženi prag od 50% za manje od 1%.
Premijer Andrej Plenković ranije je označio Milanovića kao “proruski”, nazivajući ga ruskim predsjednikom Vladimirom “Putinova pudlica” i sugerirajući da predstavlja prijetnju hrvatskoj demokraciji i međunarodnom ugledu zbog svojih stavova.
Milanović je opovrgnuo te optužbe, ustvrdivši da mu je prvenstveno stalo da Hrvatska ne bude upetljana u ukrajinski sukob.
Od eskalacije između Moskve i Kijeva u veljači 2022., hrvatska je vlada Ukrajini osigurala 300 milijuna eura (oko 306 milijuna dolara) vojne pomoći, uključujući isporuke tenkova i borbenih vozila pješaštva.
PROČITAJ JOŠ:
Ukrajina nudi zamjenu Mađarske u EU
Milanović je stalno kritizirao potporu Zagreba Ukrajini, opisujući sukob kao posrednički rat NATO-a protiv Rusije. Prošle je godine iskoristio svoje predsjedničke ovlasti da spriječi upućivanje pet hrvatskih časnika u misiju NATO-a u Njemačkoj. Također se obvezao da nikada neće odobriti slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu u sklopu bilo koje misije NATO-a, ako dođe do takve situacije.
