Krajem tjedna dobili smo službeno priopćenje za medije Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu, o okruglom stolu Hibridne prijetnje i kiber sigurnost: o zaštiti populacije i država od hibridnih prijetnji na području operacija informacijskog utjecaja i zaštite kritične infrastrukture, održanom na navedenom Sveučilištu. Objavljujemo ga u cijelosti, kako slijedi ispod.
U organizaciji Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”, Veleposlanstva Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj i Centra za sigurnost i otpornost UTSYN, a uz podršku tvrtke Kongsberg Defence & Aerospace, u prosincu 2024. održan je okrugli stol Hibridne prijetnje i kiber sigurnost – o zaštiti populacije i država od hibridnih prijetnji na području operacija informacijskog utjecaja i zaštite kritične infrastrukture u prostorima Sveučilišta organizatora u Zagrebu. Događaj je okupio neke od vodećih europskih i domaćih stručnjaka na području zaštite kritične infrastrukture i hibridnih prijetnji.
S obzirom na brzo mijenjajuću sigurnosnu dinamiku i intenzivnu upotrebu digitalnih medija, unutar NATO saveza je prepoznata potreba za snažnim suzbijanjem prijetnji kognitivnoga ratovanja i operacija informacijskog utjecaja. Sve učestaliji kibernetički napadi na kritičnu infrastrukturu, povrede podataka i digitalna špijunaža, uz tradicionalne taktike poput sabotaže i plasiranja dezinformacija postali su svakodnevica u sustavu zaštite od hibridnih prijetnji. U tom je kontekstu Rusija identificirana kao primarni izvor sigurnosnih izazova za Europu, uz zemlje Zapadnog Balkana (WB6) koje kao regionalni akteri potpomažu ruske zlonamjerne aktivnosti i predstavljaju dodatan rizik.
Hrvatska i Norveška dijele odgovornosti i interese u oblikovanju okruženja i suočavanju s prijetnjama hibridnog ratovanja, kao i prijetnjama na području pomorske i podvodne infrastrukture. Zaštita podvodne kritične infrastrukture zahtijeva intenzivnu bilateralnu suradnju Hrvatske i Norveške na vojnom, obavještajnom, znanstvenom i tehnološkom području, što bi rezultiralo razvojem i implementacijom automatiziranih sustava za rano otkrivanje prijetnji. Provođenje zajedničkih vojnih vježbi od ključne je važnosti u ovom kontekstu.
Posebna pozornost događaja posvećena je zaštiti kritične infrastukture (CIP), digitalnih sustava i kritičnih točaka za što je potrebno uskladiti sustave zaštite na razini države i NATO saveza, uz potrebno usvajanje koncepta potpune obrane (Total Defense Concept). Zaključeno je kako se strateško djelovanje na svim razinama ostvaruje aktivnom komunikacijom i prijenosom znanja, čime strateška, istinita i suradnička komunikacija i razmjena informacija postaju ključni elementi za učinkovito odgovaranje na sve izazove i interoperabilnost svih sektora društva.
Na okruglom je stolu osobit naglasak stavljen na suradnju između akademske zajednice i nevladinih organizacija kako bi se aktivno prepoznavale i rješavale društvene anomalija nastale djelovanjem hibridnih prijetnji, kroz strateško obrazovanje, regulaciju i koordinaciju obrambenih aktivnosti, jačanje povjerenja u nacionalne, europske i transatlantske institucije kako bi se zaštitila demokracija.
Zaključeno je da je potrebno povećati ulaganja u zaštitu kritične infrastrukture (CIP) na nacionalnoj razini uz zajedničke mjere na razini NATO saveza kroz uspostavu zajedničkog tijela za CIP, jačati društvenu otpornost na hibridne prijetnje novim metodama i u svim društvenim skupinama uz uvođenje novih regulativa u digitalnom prostoru, raditi na strateškoj komunikaciji i razmjeni znanja, jačati povjerenje u institucije transparentnošću komunikacije i integrirati koncept potpune obrane u postojeće i nove studijske programe, s naglaskom na sinergiju javnog, privatnog, civilnog i vojnog sektora.
Hibridni rat u tišini: Rusija na meti novih sankcija
