Posljednji put kad je američki predsjednik rasporedio američku vojsku unutar zemlje prema Zakonu o pobuni bilo je tijekom smrtonosnih nemira u Los Angelesu 1992. Tada je tamo bio i Douglas Ollivant kao mladi prvi poručnik vojske. On kaže da su stvari prošle prilično glatko jer je netko drugi – policajci – razbijao glavu kako bi uspostavio red, a ne njegova 7. pješačka divizija. On i njegove trupe nisu morali nikoga zatvarati niti pucati na bilo koga. O tome 12. siječnja piše američki medij POLITICO.
“Postojala je stvarna osjetljivost oko držanja federalnih trupa podalje od prve linije”, rekao je Ollivant, kojemu je naredio ulazak predsjednik George HW Bush dok su pobunjenici u središnjem i južnom dijelu LA-a palili zgrade, napadali policiju i prolaznike, gađali automobile kamenjem i razbijali izloge nakon policijskog premlaćivanja Rodneyja Kinga, crnog vozača, što je bilo na video snimku. “Pokušali su nas zadržati u ulogama podrške, podržavajući policiju.”
Do kraja šestodnevnih nereda, 63 osobe su poginule, a 2383 je ozlijeđeno – iako navodno nitko od ruku vojske.
Sada bi moglo biti drugačije
Ali neki u američkoj vojsci strahuju da bi sljedeći put moglo biti drugačije. Prema riječima gotovo desetak umirovljenih časnika i sadašnjih vojnih odvjetnika, kao i znanstvenika koji predaju na West Pointu i Annapolisu, unutar američke vojne zajednice u tijeku je intenzivna iako tiha rasprava o tome koje bi zapovijedi bili obvezni poslušati ako Donald Trump bude izabran za predsjednika ako ovaj odluči slijediti svoja prethodna upozorenja da bi mogao rasporediti trupe protiv onoga što smatra domaćim prijetnjama, uključujući političke neprijatelje, disidente i imigrante.
Dana 18. studenog, dva tjedna nakon izbora, Trump je potvrdio da planira proglasiti nacionalno izvanredno stanje i koristiti vojsku za masovne deportacije ilegalnih imigranata.
Jedan strah je da bi domaće raspoređivanje aktivnih trupa moglo dovesti do krvoprolića s obzirom na to da je službena vojska uglavnom obučena pucati na strane neprijatelje i ubijati ih. Jedini način da se to spriječi je uspostava jasnih “pravila angažmana” za domaće raspoređivanje u kojima se navodi koliko se vojnih snaga može upotrijebiti – posebno uzimajući u obzir ustavna ograničenja koja štite građane i stanovnike SAD-a – protiv koje vrste ljudi u kojim situacijama. A uspostava tih novih pravila zahtijevala bi puno više obuke, prema mišljenju mnogih u vojnoj zajednici.
Trump je opetovano rekao da bi mogao upotrijebiti vojsku za suzbijanje domaćih prosvjeda, ili za napad na grad utočište kako bi ga očistio od imigranata bez dokumenata, ili možda za obranu južne granice. Neki u vojnoj zajednici kažu da su posebno uznemireni mogućnošću da bi se trupe mogle koristiti da služe Trumpovim političkim ciljevima.
Trump kaže da se meksička predsjednica složila zaustaviti migraciju u SAD
Trump je to već jednom želio učiniti
Ali 28 godina kasnije, kada je policijsko ubojstvo još jednog crnog Amerikanca, Georgea Floyda, izazvalo sporadične nasilne prosvjede diljem zemlje, tadašnji predsjednik Trump otvoreno je razmišljao o korištenju vatrene moći na prosvjednike, prema njegovom bivšem ministru obrane Marku Esperu. Trump je upitao: “Zar ih ne možete jednostavno upucati? Samo im pucati u noge ili tako nešto?” Esper je napisao u svojim memoarima iz 2022., A Sacred Trust. U drugom trenutku Trump je pozvao svog šefa Združenog stožera, generala Marka Milleya, da ” prebije” prosvjednike i “razbije lubanje”, a na Twitteru je napisao da “kada počne pljačka, počinje i pucnjava”. Esper je napisao da je morao “odvratiti Trumpa” od takvih ideja, a predsjednik ih nije slijedio.
Neki uključeni u trenutnu raspravu kažu da su zabrinuti da Trump ovaj put neće biti tako suzdržan. Svoj sastav Pentagona i tim za nacionalnu sigurnost popunjava žestokim lojalistima. Zabrinutost nije samo u tome koliko bi sile moglo biti upotrijebljeno, već i hoće li trupe biti redovito raspoređene kako bi promicale političke interese nove administracije.
Čitav tekst na ovu zanimljivu temu možete pogledati ovdje.
Tren de Aragua: moćna kriminalna banda Latinske Amerike
