Prema izvješćima, europska brodogradilišta popravljaju ruske plinske tankere, omogućujući Moskvi da zadrži opskrbu energijom kroz Arktik i izbjegne zapadne sankcije.
Brodogradilište Damen u Brestu u Francuskoj i Fayard A/S u Danskoj osigurali su radove na održavanju ruskih tankera za ukapljeni prirodni plin (LNG), omogućujući im pristup ključnim tržištima tijekom zime, Financial Times prijavio. Rupa u sankcijama Europske unije znači da se tamo može provoditi održavanje.
Satelitske slike i podaci praćenja posjeta luci tvrtke Kpler za podatke i analitiku, u koje je FT imao uvid, pokazali su da su dva brodogradilišta servisirala 14 od 15 brodova flote specijaliziranih tankera Arc7 koji plove iz Yamal LNG-a na dalekoj sjevernoj obali Rusije.
Aktivnosti brodova i brodogradilišta nisu obuhvaćene sankcijama zbog rupa u zakonu za plovila koja nisu pod ruskom zastavom i izuzeća za tehničku ekspertizu i održavanje od strane europskih tvrtki.
Malte Humpert, stručnjak za arktičku plovidbu u High North Newsu, rekao je za publikaciju: “Ako su ta dva brodogradilišta zabranjena, to bi dovelo u pitanje cjelokupne logističke operacije.
“Mogli bi dobiti uslugu negdje drugdje, ali to bi značilo skrenuti s njihove rute.”
Rusija se dijelom oslanja na poslovanje s naftom i plinom kako bi financirala svoj tekući rat u Ukrajini; s prihodima koji čine 30 do 50 posto ruskog saveznog proračuna, prema Oxfordskom institutu za energetske studije (OIES). Osim u EU, najveći izvoz plina iz Rusije ide u Tursku i Bjelorusiju, dok se izvoz LNG-a uvelike oslanja na prodaju u Kinu i Japan.
Iako je EU zabranila uvoz nafte iz Rusije, brojna izvješća pokazuju da ruska nafta još uvijek stiže u EU.
Istraga Global Witnessa otkrila je da je 130 milijuna barela rafiniranih proizvoda uvezeno u EU iz rafinerija koje prerađuju rusku sirovu naftu 2023., što je procijenjeno na 1,1 milijardu eura poreznih prihoda Kremlja.
Rusija je najveći dobavljač sirove nafte Kini i Indiji. Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje EU uvoze milijarde rafinirane nafte iz ove dvije zemlje, od čega dio vjerojatno potječe iz Rusije unatoč sankcijama.
Brodogradilište Damen u Francuskoj potvrdilo je FT-u da je popravilo “nekoliko brodova uključenih u transport ruskog LNG-a”, ali je dodalo da se to “strogo pridržava europskog zakonodavstva o sankcijama” i da “nije uključeno u izbore tereta koje donose brodarske tvrtke upravljanje ovim plovilima”.
Fayard još nije komentirao.
Arc7 LNG nosači izgrađeni su u Južnoj Koreji, a koštaju oko 333 milijuna dolara (274 milijuna funti) po brodu, prema istraživanju Oxfordskog instituta za energetske studije.
Oslanjanje europskih zemalja na ruski plin bio je težak izazov za rješavanje.
Rusija je kroz povijest koristila svoj izvoz plinovoda za vršenje političke kontrole nad ovisnim zemljama, od Ukrajine do Armenije.
Dotok ruskog plina u Europu prestao je početkom godine nakon isteka tranzitnog sporazuma između Kijeva i Moskve. Ukrajina je odbila produžiti sporazum, nastojeći zaustaviti prihod od energije koji ide Moskvi za financiranje njezine gotovo trogodišnje invazije. Fico kaže da je taj potez nanio štetu slovačkom gospodarstvu.