Rusko ministarstvo obrane nedavno je izvijestilo da je Ukrajina pokušala bespilotnom letjelicama (dronovima) napasti kompresorsku stanicu Russkaya u jugozapadnoj ruskoj regiji Krasnodar, koja opskrbljuje prirodnim plinom plinovod Turski tok koji, osim Tursku, plinom opskrbljuje i Jugoistočnu Europu. Dok je Mađarska reagirala zabrinuto, rečeno je da mogući prekid neće puno utjecati na Tursku. O tome izvješćuje turski medij Milliyet.
Prije objave nastavka teksta iz turskog medija podsjećamo kako je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó rekao u ponedjeljak, 13. siječnja, da navodni “napad” na plinovod Turski tok predstavlja napad na suverena prava zemalja koje ga koriste.
Sad se opet vratimo spomenutom turskom mediju. On navodi kako je spomenuti incident iznio u prvi plan utjecaj mogućeg prekida plina na Tursku i Europu. Dok se ne očekuje da će mogući prekid plinovoda predstavljati veliku opasnost za Tursku, koja ima niz alternativnih izvora, procjenjuje se porast cijene plina u Europi do čak 60 posto.
Rusko Ministarstvo obrane izvijestilo je da je Ukrajina pokušala bespilotnim letjelicama (UAV) napasti kompresorsku stanicu Russkaya u regiji Krasnodar, koja opskrbljuje prirodnim plinom plinovod Turski tok . U priopćenju ruskog MO se navodi da je ukrajinski napad pokušan s devet dronova, a cilj je bio zaustaviti isporuku prirodnog plina u Europu. Navedeno je da su sve bespilotne letjelice oborene i da postaja nije pretrpjela nikakvu štetu, a isporuka prirodnog plina Turskom toku nastavila se normalno.
Oğuzhan Akyener, predsjednik Turskog centra za istraživanje energetskih strategija i politika (TESPAM), procijenio je mogućnosti koje se mogu pojaviti u slučaju nestanka plina na plinovodu Turski tok. Navodeći da je njegov dnevni kapacitet 46,9 milijuna kubičnih metara, Akyener je također naglasio da Turska ima alternative kao što su dodatni azerbejdžanski plin i plinovod Plavi tok koji također dolazi iz Rusije.
Akyener je naglasio da bi u slučaju napada koji bi izazvao prekid opskrbe cijene plina na spot tržištu porasle, ali Turska ne bi bila prisiljena koristiti spot tržišta. Akyener je izjavio da postoje dugoročni ugovori o kupnji prirodnog plina između Turske i Azerbajdžana i Irana, kao i Rusije, te da Turska također uvozi ukapljeni plin (LNG) iz zemalja kao što su Katar i Nigerija, te je rekao: “Sigurnost opskrbe nije problem u Turskoj .”
Prošle godine čak rastao dotok ruskog plina u Europu: Sada je ruta prekinuta
Raste zabrinutost u Europi
Naglašavajući da bi mogući prekid Turskog toka doveo Europu u tešku situaciju, Akyener je rekao: “Čak bi i rizik od napada na plinovod povećao cijene plina u Europi. Prekid plina koji dolazi preko Ukrajine nakon Nove godine uzrokovao je rast cijena plina u Europi. U slučaju napada na Turski tok plin bi poskupio za još 25 posto. Ako se takvo stanje ne riješi u kratkom roku, može doći do povećanja od 50-60 posto, ovisno o sezonskim uvjetima. Čim prestanu isporuke plina, cijene u Europi će porasti za 20 posto, a uz špekulacije, doći će do rasta od 25 posto, rekao je Akyener.
Naglasio je da su stanice poput one kompresorske u regiji Krasnodar, koja je bila meta pokušaja napada, pokrivene strukture, ali je napomenuo da bi u slučaju stvarne štete mogli proći mjeseci da se stanica pusti u rad.
Navodeći da će takva mogućnost rasta cijena, u kombinaciji sa zimskim uvjetima u Turskoj biti ograničen, Akyener je rekao: “Turska je postala vrlo jaka u opskrbi energijom. Bit će puno bolje kada (atomska centrala koju u Turskoj gradi ruska državna tvrtka Rosatom, op.GN.) Akkuyu uđe u igru.”
„Zeleno svjetlo“ za napad na Turski tok?
Kako je u utorak, 14. siječnja, izjavio ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, “Sjedinjene Države daju zeleno svjetlo terorističkim mjerama za uništavanje temelja energetskog blagostanja EU-a, gdje potiču svoje ukrajinske klijente da slijede Sjeverni tok po pitanju Turskog toka”.
Žalosno radovanje: Oslobodivši se ovisnosti o ruskom plinu, EU postala ovisna o nestabilnom LNG-iju
Duljina plinovoda Turski tok je više od 930 kilometara, a položen je po dnu Crnog mora. Stoga je moguće raznijeti cijev u moru. O takvim pokušajima ranije je govorio i ruski predsjednik Vladimir Putin . Prema njegovim riječima, “naši brodovi čuvaju te sustave cjevovoda i stalno su napadnuti” – zaključio je Lavrov.
