Ante Šušnjar, ministar gospodarstva iz Domovinskog pokreta, koji je nedavno izazvao veliku pozornost izjavom da bi građani trebali sami peći svoj kruh kako bi se nosili s poskupljenjima, danas je u Saboru ponovno zablistao objašnjenjem razloga visoke inflacije.
Ministar Ante Šušnjar je danas u Saboru, odgovarajući na pitanje šefa IDS-a Dalibora Pausa, tijekom rasprave o lošem standardu građana, ponovio da gospodarski rast utječe na inflaciju te da je “inflacija nusprodukt rasta plaća i mirovina”. Paus je pitao Šušnjara zašto su jedine mjere koje predlaže protiv inflacije recepti za pečenje kiflica.
“U vrhu smo rasta BDP-a. Vlada je reagirala na cijene energenata. Imamo regulirane cijene struje i prirodnog plina. Donijeli smo pakete mjera. Ne znam zašto se zaziva intervencionizam, nekakav čarobni štapić za smanjenje inflacije. Danas temeljem mjera Vlade naši građani mogu kupiti značajno više mlijeka, goriva, brašna nego li je to slučaj bio prije. Vlada odgovorno postupa u borbi protiv inflacije. Inflacija je u ekonomskoj znanosti opisana kao nusprodukt rasta plaća i mirovina”, rekao je Šušnjar.
Paus mu je odgovorio kako mu je dosta da se odgovornost za rast inflacije prebacuje na leđa građana. “Ako ste vi za to da imamo manji BDP, manje mirovine i plaće, to će građani ocijeniti na testu, na parlamentarnim izborima”, dodao je ministar, no nije dao konkretan prijedlog.
Je li točno da je inflacija nusprodukt rasta plaća i mirovina, kako tvrdi Šušnjar?
Šušnjar ponovno iznio netočan podatak
Inflacija u ekonomskoj znanosti nije nužno opisana kao nusprodukt rasta plaća i mirovina, iako se u nekim teorijama može povezati s njima. Inflacija je općenito proces općeg porasta cijena dobara i usluga u gospodarstvu tijekom vremena, što može biti uzrokovano različitim faktorima.
Jedan od teorijskih pristupa inflaciji je demand-pull inflacija, koja se može povezati s povećanjem plaća i mirovina. Ako se plaće i mirovine povećaju, ljudi imaju više novca za potrošnju, što može povećati ukupnu potražnju u gospodarstvu, a ako ponuda ne raste u istoj mjeri, može doći do povećanja cijena.
S druge strane, postoji i cost-push inflacija, koja je povezana s povećanjem troškova proizvodnje, kao što su rastuće cijene sirovina ili povećanje plaća, što može rezultirati povećanjem cijena kako bi se održala profitabilnost.
U teorijama koje uključuju wage-price spiral (spiralu plaća i cijena), rast plaća može izazvati povećanje cijena jer poslodavci podižu cijene proizvoda kako bi nadoknadili veće troškove rada, a povećanje cijena može izazvati daljnji pritisak za povećanje plaća. Međutim, ovo nije nužno nusprodukt rasta plaća i mirovina, nego se smatra mehanizmom u kojem povećanje troškova rada može potaknuti inflaciju.
Dakle, inflacija može biti posljedica rasta plaća i mirovina, ali to nije univerzalno pravilo niti je to jedini uzrok inflacije.
Šušnjar tvrdi da su veliki trgovački lanci kažnjeni zbog dizanja cijena, a nisu
Današnja Šušnjarova izjava nije njegova jedina netočna tvrdnja. Kao što je Nacional.hr nedavno pisao, Šušnjar je tijekom gostovanja 27. listopada na RTL-u Danas izjavio da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja “kaznila niz trgovačkih lanaca zbog neopravdanog dizanja cijena” te da su cifre bile visoke.
“S obzirom na ove pokazatelje, ali i analize trgovačkih lanaca sa sjedištima van Hrvatske, nije samo ta cijena u odnosu na Hrvatsku. Oni se pravdaju logistikom, ali napravili smo analizu istog kozmetičkog lanca koji plasira proizvode i u Austriji, Sloveniji, Italiji i Hrvatskoj. I jedino su u Njemačkoj dominantno jeftiniji gdje je njihova proizvodnja. Tu imamo i problem jedinstvenog tržišta EU koje nije zaživjelo u svom punom jeku. Na vijeću ministara smo već naglasili na to”, kazao je Šušnjar.
MOĆNIJI OD DRŽAVE Šušnjar je lagao o masovnim kaznama za trgovačke lance, evo što smo otkrili
Vlada je intervenirala odnosno fiksirala cijene 30 ključnih proizvoda, a i smanjila je PDV na neke proizvode. Mi smo intervenirali, ali cijene se nisu smanjile”, rekao je Šušnjar. “Je li to netko prijavio Agenciji za kontrolu tržišnog natjecanja?”, pitali su Šušnjara. “Sve prijave se obrađuju. Oni su neovisna agencija”, odgovorio je i dodao da je kažnjen niz trgovačkih lanaca.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nije 2024., a ni 2023. godine kaznila “niz trgovačkih lanaca” kao što tvrdi ministar gospodarstva, već samo njih nekoliko, istražio je Nacional.hr. Lani su zbog nametanja nepoštene trgovačke prakse kažnjena samo tri lanca, a među njima je tek jedan iz top 10 najjačih. Riječ je o Studencu koji je kažnjen sa 132.000 eura.
Ni 2023. Agencija nije kaznila niz trgovačkih lanaca. Plodine su “najjače ime” s liste kažnjenih pa je tako taj trgovački lanac morao platiti kaznu od 15.000 eura zbog nametanja nepoštenih trgovačkih praksi.
Savjetovao građane da sami peku kruh i recept potraže na internetu
U prosincu je Šušnjar pozvao građane da sami peku kruh umjesto da prigovaraju da im je preskup. Prije nego je savjetovao građane o samostalnom pečenju pekarskih proizvoda, Šušnjar je istaknuo da je rast cijena hrane problem koji pogađa cijelu Europu i svijet, ali je podsjetio da je Vlada donijela odluku o ograničenju cijena 30 ključnih proizvoda.
NEKA JEDU KOLAČE Šušnjar poručio građanima da se ne žale na cijene, nego sami peku kruh. Bulj mu nije ostao dužan
Također je rekao da inflatorni pritisci djelomično smanjuju rast plaća i mirovina, koji su rasli tri puta brže od inflacije. “Imate reguliranu cijenu struje, brašna, ulja, mlijeka…”, rekao je. Na pitanje novinara ima li i sam iskustva u tome, odgovorio je potvrdno, a za recept je novinare uputio na internet.
‘Ne mogu sugerirati građanima da sami proizvode gorivo’
Nekoliko danas kasnije Šušnjar je za RTL Danas rekao da je izjava o kruhu bila nespretna te da mu je sugestija o pečenju kruha prva pala napamet.
“Ta izjava je malo nespretno dana, to jest jedan njezin dio, a pogotovo je na krivi način protumačena. Ona je bila usmjerena prema podizanju svijesti potrošača o tome kolika je njihova moć i utjecaj potrošača na reguliranje cijena i kažnjavanje trgovaca koji neopravdano dižu cijene i uzimaju novce građanima. Ta sugestija prva mi je pala na pamet jer ne mogu sugerirati potrošačima da proizvode gorivo i da se voze na svoje gorivo. Taj dio država je napravila, regulirala i fiskalizirala cijene i tako omogućila građanima priuštiviju energiju – od goriva do električne energije”, rekao je Šušnjar 11. prosinca za RTL.
JURČIĆ: ‘Ovo što je rekao ministar gospodarstva – nije njegovo područje’
Šušnjar pozvao građane na odgovornost: ‘Sankcionirajte trgovce koji neopravdanu dižu cijene’
Šušnjar je 7. siječnja pozvao građane da sankcioniraju trgovce koji, prema njegovim riječima, neopravdano podižu cijene i time doprinose rastu inflacije. Ni tada je Šušnjar nije iznio konkretna rješenja borbe protiv inflacije.
Komentirajući najnovije statističke podatke prema kojima je godišnja inflacija u prosincu prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila 3,4 posto, dok je prema Eurostatovim podacima bila 4,5 posto, čime je Hrvatska među zemljama s najvišom inflacijom u eurozoni, Šušnjar je nakon sastanka vladajuće koalicije izjavio: “Inflacija je u skladu s očekivanjima i projekcijama Ministarstva financija, oko tri posto.”
DOBRA FORA Šušnjar opet pozvao ljude da izbjegavanjem kupnje ‘kazne’ trgovce koji dižu cijene
“Kad gospodarstvo raste, nužno idu i neželjene stvari, kao što je inflacija”, dodao je ministar, objašnjavajući da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) povezan s povećanjem inflacije. Pozvao je potrošače na odgovornost, napominjući da bi trebali sankcionirati trgovce koji neopravdano povećavaju cijene. “Stoga koristim i ovu priliku da naše potrošače pozovem na odgovornost i da sankcioniramo one koji neopravdano podižu cijene. To je najbolji mehanizam za regulaciju cijena”, rekao je Šušnjar.
Naglasio je kako, dok potrošnja “nekontrolirano raste”, trgovci neodgovorno podižu cijene, što stvara dodatni pritisak na inflaciju.
‘Moja poznanica je ispekla 50 kiflica, koštale su sedam eura, trošak u pekari bi bio veći…’
Ministar gospodarstva je 9. siječnja je opet poručio građanima da iskoriste svoju tržišnu snagu izborom trgovaca s povoljnijim cijenama i izbjegavanjem onih s previsokima. Također, tada je najavio da će na listu artikala iz potrošačke košarice s ograničenim cijenama biti dodani proizvodi koje ljudi troše svakodnevno, među kojima su prehrambeni artikli, čije su cijene u prethodnom razdoblju znatno skočile.
Istovremeno, s liste će biti skinuti proizvodi čija proizvodnja zbog regulirane cijene nije isplativa, kao što su jabuke i drugi proizvodi OPG-ova, najavio je ministar. “Kao potrošači možemo odlučiti gdje ćemo kupovati, a gdje nećemo“, istaknuo je i dodao kako građani u tom smislu mogu biti jedan od moćnijih regulatora tržišta.
GENIJE IZ NAŠEG SOKAKA Šušnjar: Građani su krivi za visoke cijene, oni odlučuju gdje će kupovati… Sami pecite kiflice…
Šušnjar je tada podsjetio je na iskustva Italije, gdje su potrošači organizirali bojkot određenih marki tjestenine i kave, prisilivši trgovce da promijene svoju politiku cijena. “Zašto ne bismo i mi, ako to mogu Talijani i Nijemci?”, upitao je ministar.
Istaknuo je da država ne može i ne treba regulirati sve cijene, no naglasio je da potrošači imaju moć kao dio tržišta i mogu iskoristiti svoju snagu. Šušnjar se osvrnuo i na medijske reakcije na neke njegove prethodne izjave, poput one o pečenju, a ne kupnji kruha. Kako je rekao, situacija se polako mijenja i počinju dolaziti pozitivni signali.
Kao primjer naveo je poruku “jedne poznanice koja je ispekla 50 kiflica koje su je ukupno stajale sedam eura, dok bi trošak u pekarni za istu količinu bio znatno veći”.
Iako ističe mjere Vlade, moglo bi se reći da su Šušnjarove izjave i rješenja više usmjerena na podizanje svijesti građana, savjete da peku kruh i kiflice te bojkotiraju trgovce nego na stvarno smanjenje inflacije.
