Mladen Masar, knjižničar i publicist iz Zadra, dovršio je čudesnu monografiju “PD Paklenica – 125 godina planinarstva na zadarskom području”. Tvrdog je uveza, napisana na 240 stranica, s preko 500 fusnota, popisom literature i oko 500 slikovnih priloga koje prate razvoj planinarstva na zadarskom području od kraja 19. stoljeća do danas. Autor Masar radio je na knjizi pune četiri godine. U potrazi i provjeri relevantnih podataka, obišao je brojne institucije i pregledao arhive, te razgovarao s nizom ljudi koji su činili ili još uvijek čine PD Paklenica, te brojnim planinarima kako bi detaljno prikazao fantastičnu priču o planinarstvu, Zadru, ljubavi prema prirodi i posebno Velebitu.
Knjiga je prošla i recenzentski postupak kod dvoje upućenih znanstvenika, izv. prof. dr. sc. Antonije Mlikote sa zadarskog Sveučilišta i dr. sc. Davora Kovačića s Instituta za povijest u Zagrebu. Lekturu je izvršila Tina Mihić, a prijevod sažetka na engleski jezik Duško Čavić. U Masarovom su trudu, aktivno, kroz četiri godine i sto (100) četvrtaka, participirali članovi povjerenstva za izradu monografije: Morana Vuković, Janja Filipi te Domagoj Diklić.
Svi će oni uz recenzente i autora reći par riječi o Društvu i ovoj knjizi na predstavljanju monografije “PD Paklenica – 125 godina planinarstva na zadarskom području” u četvrtak 16. siječnja 2025. u 18 sati u Atriju Providurove palače, gdje će se ova zadivljujuća knjiga moći kupiti po promotivnim cijenama.
– Od dana kad smo imali prvi sastanak do dana kad su javili da je gotova – prošle su četiri godine. PD Paklenica htjela je napraviti monografiju u više navrata. Ja sam pročitao svu živu njihovu dokumentaciju. Bilo je nekoliko ozbiljnih pokušaja izrade monografije, od Pave Jerolimova do Domagoja Diklića. Ovo je moj treći projekt ovakve vrste i mogu reći da sam zadovoljan na kraju ovog obimnog posla, a nije bilo lako. Bio je to težak zadatak jer je obilje materijala trebalo proučiti, od arhive samog društva do Državnog arhiva, planinarske periodike, osobnih arhiva… Dobar dio materijala bio je dostupan digitalno, ali bilo je potrebno i puno razgovora, istraživanja i rada, čak i na terenu. Osobno sam se uvijek želio baviti planinarstvom, ali nisam uvijek stizao. Velebit je uvijek tu, tako da nije bilo kasno – kaže Masar koji je čitav posao na monografiji odradio sam.
Osnovna ideja je bila da monografija ne bude slikovnica o Velebitu već prvenstveno priča o Planinarskom društvu i ljudima koji su ga obilježili. Uz priču o PD Paklenica neminovno je prikazana i povijest planinarstva u Zadru. „Zamka” je bio sam Velebit koji je čarobna planina i lako privuče pažnju. Ipak. Masar je uspio zadržati fokus na Planinarskom društvu i u tome je u potpunosti uspio. Priča započinje 1899. godine i prvog Planinarskog i turističkog društva Liburnia, pa sve do današnjih dana. Jedno je sigurno, u Velebit se oduvijek odlazilo, ali nije to uvijek bilo tako jednostavno iz Zadra koji je i sam kao grad prošao kroz mnoga povijesna iskušenja.
– Moje je težnja bila da bude potkrijepljeno sve tako da može služiti kao platforma za neki daljnji rad ako se želi istražiti planinarstvo, a ako i ne želi, ostat će jedan dokument, nadam se čestito odrađen, tako da se ispriča ta priča o jednom od najstarijih i najbrojnijih društava u Zadru – kaže autor.
Kako rekosmo, monografija je uistinu nevjerojatna i priča mnoge priče, anegdote i legende o Velebitu i Planinarskom društvu Paklenica. Knjiga je napisana s mnogo duše i osjećaja za Velebit i ljude koji su ga obilazili i pronalazili životna nadahnula, a mnogi za njega i živjeli. Poseban doprinos je opus Radivoja Simonovića, liječnika, planinara i fotografa koji je dobar dio života proučavao Velebit gdje ga je dočekala i vijest o početku Prvog svjetskog rata.
Kaže se da nisi iz Zadra ako nisi barem jednom prohodao do Planinarskog doma Paklenica koji je također obuhvaćen monografijom. Ali Velebit i PD Paklenoica puno su više od toga, a Masarova monografija na fantastičan način čitatelja uvodi u čaroban svijet prekrasne prirode Velebita.
Ne propustite promociju i monografiju u četvrtak u 18 sati.
