KULA OD KARATA Njemačka recesija poljuljat će i Hrvatsku. Novotny i Kotarski otkrivaju koji će sektori stradati | NACIONAL.HR

Još jedna godina gospodarskih minusa za Njemačku loša je vijest i za Hrvatsku.

Kako je u srijedu objavio Destatis, njemački savezni ured za statistiku iz Wiesbadena, Njemačka, najveće europsko gospodarstvo i četvrto po veličini u svijetu, i prošle je godine ostvarilo negativnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Preciznije, njemački je BDP u 2024. godini potonuo 0,2 posto. Godinu ranije, u 2023., njemačko je gospodarstvo palo 0,3 posto u odnosu na godinu ranije.

Njemačka industrija na koljenima

Iako bi se krvna slika njemačke ekonomije, ako se gledaju samo ti podaci, mogla ocijeniti kao recesija, ekonomisti upozoravaju da se u njemačkom slučaju prije može govoriti o stagnaciji. Naime, recesija se definira kao pad gospodarske aktivnosti tijekom dva uzastopna kvartala, a Njemačka u posljednje dvije godine imala i kvartale u kojima je bilježila i gospodarski rast, iako je on bio skroman, ali kojima je prekidala recesijski niz.

Ipak, nema nikakve sumnje da je zdravstveni karton njemačke ekonomije loš. Posebno u industriji, djelatnosti u kojoj Njemačka dominira u Europi, a dobrim dijelom i u svijetu. Čini se da je osobito teško stanje u automobilskoj industriji, u kojoj je već krenula lavina otkaza, kao i u građevini te u investicijama.

S druge strane, ekonomisti upozoravaju da osobna potrošnja, glavna odrednica (i) njemačke ekonomije, zasad ne pokazuje u većoj mjeri znakove recesije. Barem ne onakve na kakve smo mi navikli tijekom šest recesijskih godina, kada su se masovno rezale plaće, a s njima je tonula i potrošnja stanovništva.

Dva kanala prijenosa njemačkih problema u Hrvatsku

Ozbiljno podrhtavanje njemačkoga gospodarstva već se odražava i na Hrvatsku, a taj će se trend, ocjenjuju ekonomisti s kojima smo razgovarali, nastaviti.

Dva su glavna kanala preko kojih se njemačka recesija – ili stagnacija, kako je tko već želi okarakterizirati – prelijeva na naše gospodarstvo.

Prvi je robna razmjena, u kojoj je upravo Njemačka među najznačajnijim vanjskotrgovinskih partnera. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za prvih 10 mjeseci prošle godine, što su i posljednji dostupni podaci, hrvatske su tvrtke u Njemačku izvezle robe u vrijednosti od oko 2,4 milijarde eura, dok je naš uvoz iz Njemačke u istom razdoblju iznosio više od pet milijardi eura.

Drugi kanal za prijenos njemačkih ekonomskih problema u Hrvatsku je turizam. Hrvatska spada među najomiljenije destinacije njemački turista, a Nijemci, prema podacima Ministarstva turizma za 2023. godinu, čine oko petine ukupnog broja turista i više od četvrtine ukupnog broja njihovih noćenja u Hrvatskoj.

‘Dio hrvatskih tvrtki već osjeća pad narudžbi iz Njemačke’

“Ne očekujem da će se stagnacija u Njemačkoj bitno odraziti na hrvatsko gospodarstvo jer ono ovisi ponajprije o domaćoj potrošnji i investicijama koje se u velikoj mjeri financiraju iz fondova Europske unije. No, pojedine grane hrvatske industrije već osjećaju probleme s kojima se suočava Njemačka, i to u vidu pada narudžbi s tog tržišta. To se posebno odnosi na naše tvrtke koje rade za njemačku autoindustriju, kao i na one u građevinskoj i drvno-prerađivačkoj industriji. Ti će se negativni trendovi nastaviti ako se nastavi usporavanje ekonomske aktivnosti u Njemačkoj“, upozorava za nacional.hr ekonomski analitičar Damir Novotny.

Kada je riječ o turizmu, naš sugovornik ističe da u ovoj godini vjerojatno nećemo imati neki veći pad dolazaka njemačkih gostiju jer su oni tradicionalno i okrenuti ljetovanju na Jadranu. Izgledno je, međutim, da će ostajati kraće nego do sada, kao i da će vjerojatno manje trošiti.

‘Puno je hrvatskih tvrtki okrenuto njemačkom tržištu’

I Kristijan Kotarski, profesor međunarodne političke ekonomije i ekonomske politike na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, kaže da će pojedini sektori hrvatskoga gospodarstva osjetiti krizu u Njemačkoj. Ipak, ni on ne očekuje da će posljedica toga biti nekakav udar na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, budući da je Njemačka ipak samo jedan od naših vanjskotrgovinskih partnera i tržišta s kojih nam dolaze turisti. No, posljedice bi, kaže naš sugovornik, mogle biti velike za pojedine djelatnosti.

RECESIJA PRED VRATIMA Njemačko gospodarstvo usporilo, pogođena i Hrvatska. Evo tko je najviše na udaru

“Indirektno ćemo sigurno osjetiti usporavanje njemačkoga gospodarstva, posebno u pojedinim industrijskim granama i turizmu. Puno je hrvatskih tvrtki orijentirano na njemačko tržište. Takvo će stanje ostati sve dok se u samoj Njemačkoj neke stvari ne razriješe, a hoće li se to dogoditi, vidjet ćemo nakon izbora u veljači“, napominje Kotarski.

Čeka se rasplet političke krize u Njemačkoj

Inače, i Kotarski i Novotny ističu kako će dosta toga ovisiti o tome tko će odnijeti pobjedu na predstojećim njemačkim saveznim izborima. Na kocki je puno više od ideologije.

Naime, dok još uvijek aktualna vlast SPD-a, Zelenih i liberala promovira zelenu agendu i ne želi poticati investicije poduzetnika, demokršćanski CDU i CSU najavljuje da želi poticati upravo investicije. Zbog nejasnog smjera u kojem pravcu ide zemlje, ističe Novotny, njemačke su tvrtke i zaustavile investicijski ciklus.

“I u Hrvatskoj se već osjeća trend usporavanja gospodarske aktivnosti, ali otvoreno je pitanje kakvo će biti to usporavanje kod nas. Svemu ovome treba pridodati i skori dolazak na vlast u SAD-u Donalda Trumpa, koji je već najavio uvođenje carina za niz zemalja, odnosno nove trgovinske ratove. Treba pričekati da vidimo tko će formirati novu vladu u Berlinu i kakvu će ta vlada politiku voditi“, naglašava Kotarski.

“Pojedini sektori i grane u Hrvatskoj već osjećaju stagnaciju u Njemačkoj i to će se nastaviti dok se ne razriješi situacija u samoj Njemačkoj“, zaključuje Novotny.

Snažniji udar njemačke recesije na Hrvatsku srušio bi Vladine projekcije rasta

Ipak, kada se podvuče crta, ne može se reći da će i Hrvatska, zbog krize u Njemačkoj, potonuti u recesiju. Kao što smo već rekli, gospodarski odnosi s Njemačkom, ma koliko bili važni, samo su jedan kotač u ekonomskom mehanizmu odnosa Hrvatske sa svijetom. Uostalom, gospodarski rast u Hrvatskoj više ovisi o zbivanjima na domaćem, nego na stranom terenu, kao i o priljevu novca iz blagajne EU.

Vlada je prijedlog proračuna za ovu godinu skrojila na prognozi rasta hrvatskog BDP-a od 3,2 posto. To je manje nego u 2024. godini, za koju je prognoziran gospodarski rast od 3,6 posto, ali i dalje znatno iznad prosjeka EU i najvećeg broja članica Unije.

U svakom slučaju, s takvim stopama rasta ne može se očekivati recesija. Međutim, jasno je da bi snažniji udar njemačke recesije na ključne sektore hrvatske ekonomije, kao što je turizam, srušio i te Vladine projekcije kao kulu od karata. To bi onda otvorilo Pandorinu kutiju financiranja nabujalih i sve većih državnih rashoda.

KATASTROFA Njemačka se ne uspijeva izvući iz recesije, izlaz se ne vidi