Soros financira čak 8 od 11 Facebookovih organizacija za provjeru činjenica u srednjoj i istočnoj Europi. Srednjoeuropska informativna platforma Remix News sa sjedištem u Budimpešti tvrdi da 18 od 20 članova Facebookovog odbora za globalnu provjeru činjenica ima veze sa Sorosom koji desetljećima financira liberalne ciljeve diljem svijeta
Najava Marka Zuckerberga od 7. siječnja da će Meta na svojim društvenim mrežama ukinuti provjeru činjenica od strane trećih strana (TPFC), predstavlja rizik nesagledive štete po kvalitetu informacija dostupnih globalnoj publici – stav je Međunarodne federacije novinara (IFJ) sa sjedištem u Bruxellesu.
„Kumulativna šteta koja proizlazi iz najnovije odluke neizbježno će utjecati na sve pružatelje informacija na globalnoj razini. Takva globalna platforma kao što je Meta i koja depriorizira istinu, povećava pritisak na ionako sve ugroženije medije, otvara put još bestijalnijim dezinformacijama i govoru mržnje, te bi mogla dodatno narušiti povjerenje javnosti u društvene medije i općenito u medije kao izvor nepristranog informiranja“ – smatraju u najvećoj svjetskoj novinarskoj uniji. IFJ podsjeća i na svoju Globalnu etičku povelju po kojoj je već u članku 1. utvrđeno da je “poštivanje činjenica i prava javnosti na istinu prva i najvažnija dužnost i zadaća svakog novinara”.
Meta, u čijem su posjedu Facebook, WhatsApp, Instagram i Threads, provjeru činjenica će u prvom koraku ukinuti samo za američke korisnike, te po uzoru na globalnu mikroblog-platformu X u vlasništvu Ilona Muska dosadašnji fact-checking će biti zamijenjen “bilješkama zajednice” koje za neprimjerene, sumnjive ili dokazivo netočne objave generiraju sami korisnici ovih društvenih mreža.
Obrazlažući „sveobuhvatne promjene koje će značajno promijeniti način na koji se postovi, videozapisi i drugi sadržaji moderiraju putem Interneta“, Zuckerberg je ovih dana osobno priznao da će se sada na njegovim platformama neizbježno pojavljivati više štetnog i uznemirujućeg sadržaja.
Zuckerberg popustio pred Trumpom: Facebook u SAD-u ukida provjeru činjenica
Politička odluka po volji Donalda Trumpa
Najavljene promjene koje su iznenadile sve najbliže Metine partnere i fact-checkere širom svijeta, primjetno je, dolaze neposredno uoči inauguracije novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa 20. ovoga mjeseca. Sam Trump, ali i brojni drugi američki republikanci, konzervativci, suverenisti i oligarsi sustavno su posljednjih mjeseci kritizirali Zuckerberga i njegovu Metu zbog „političke cenzure opravdanih glasova razuma“. Odgovarajući na takve optužbe, Metin izvršni direktor je ovih dana potvrdio da će s novoizabranim američkim predsjednikom bezrezervno surađivati na suzbijanju cenzure ne samo u Americi, već i diljem svijeta.
Fact-checking zajednica, međutim, nema nikakvu sumnju da stvarni razlozi za ovakvu odluku osnivača i izvršnog direktora Mete ne leže ni u kakvoj “političkoj cenzuri” koju su navodno provodili američki ili drugi istinoljupci, niti leži u navodnim problemima s funkcionalnošću i dizajnom Metinog TPFC programa.
„Odluka o ukidanju provjere činjenica je sama po sebi upravo politička i donesena je isključivo kako bi se udovoljilo zahtjevima dolazeće Trumpove administracije“, navodi se u priopćenju nevladine organizacije “Raskrinkavanje” – jednog od NVO-partnera kompanije Meta u našoj regiji. Da je to tako, tvrdi se u tom priopćenju, „može se jasno zaključiti i iz činjenice da je najnovija Zuckerbergova odluka u suprotnosti ne samo s činjenicama koje su lako provjerljive, nego i sa stavovima koje je sama Meta do sada javno zastupala. Radi se, paradoksalno, o potezu koji predstavlja upravo potiskivanje novinarstva temeljenog na činjenicama u korist političkih zahtjeva onih koji svoje glasače žele mobilizirati neometano se služeći poglavito netočnim i obmanjujućim tvrdnjama”.
Fact checking zajednica također s indignacijom odbacuje postojanje bilo kakvog „cenzorskog industrijskog kompleksa“ i ukazuje na opasnosti globalno sve prisutnijeg diskursa prema kojem se provjera javno objavljenih činjenica izjednačava s cenzurom. Tvrdi se da je kompletan dizajn TPFC programa – od ocjena na Metinim platformama do postupanja sa sadržajem čija se vjerodostojnost ocjenjuje – kreirala upravo Meta i niko od fact-checking partnera uključenih u TPFC program, bilo u SAD-u ili drugdje u svijetu, nije mogao provoditi nikakvu “političku cenzuru” unutar tako dizajniranog checking programa.
Udar na istinu iz svih smjerova
Davanjem prioriteta slobodi govora umjesto istini, Meta je također najavila ukidanje ograničenja na teme kao što su imigracija i spol. IFJ tim povodom smatra da to naširoko otvara vrata govoru mržnje ne samo prema migrantima i LGBTQIA+ zajednici, već i prema inače sve ugroženijoj ženskoj populaciji širom svijeta.
Odbacujući takve optužbe Zuckerberg ne krije da svojim kontroverznim „inovacijama“ podcrtava zapravo Muskov pristup istinoljublju po kojem su volja i sposobnost da se javno govori ono što se osjeća, misli i želi, važniji od toga da li su baš sve javno izgovorene riječi istinite.
U profesionalnim novinarskim krugovima uključujući Međunarodno udruženje press-agencija (IPA) i Internacionalni press-centar u Bruxellesu (IPC) smatra se da istina – bilo kao imperativ svakog moralnog i profesionalnog novinara, bilo kao jedan od temeljnih filozofskih spoznajno-teorijskih pojmova – preživljava svoje najteže dane u cjelokupnoj suvremenoj epohi, između ostaloga upravo i zbog sve veće razine kvazi-demokracije na sve prisutnijim i sve popularnijim komunikacijskim platformama!
Dok materijalni troškovi profesionalnog izvještavanja, tvrdi se u spomenutim medijskim udrugama, svakim danom sve više rastu, a sigurnosni rizici terenskog rada medijskih djelatnika se nezaustavljivo multipliciraju – društvene platforme se koriste milijunskim mrežama besplatnih „autora“ sadržaja čiji je cilj uzbuđenje i zabava, a nimalo nepristranost i istinito informiranje globalne javnosti. Ovakav razvoj događaja dramatično naglašava kratkovidnost državnih vladara diljem svijeta koji nisu uspjeli pronaći načine da podrže profesionalizirane medije – zaključuju u briselskoj središnjici IFJ-a.
Što će biti s EU nakon Trumpa: Mračna budućnost, a sadašnjost još crnja
Mržnja nije sloboda govora!
Glavni tajnik svjetskog udruženja novinara, Anthony Bellanger, i ovim povodom ukazuje na formalno važeće profesionalne kodekse prema kojima je istina kamen temelj novinarstva u svakom kutku Planeta, a utvrđivanje činjenica je svakodnevni posao novinara.
„Najnovija Metina odluka oslanja se na ideju da se sloboda govora može odvojiti od odgovornosti da se bude istinit, te predstavlja snažan udarac globalnom informacijskom ekosustavu. Koliko god provjeravanje činjenica bilo nesavršeno, ono se temelji na načelu da postoje činjenice koje su provjerljive – to je taj krucijalni ideal kojem sada Zuckerberg ozbiljno prijeti” – zaključuje Bellanger uz neskriveni strah da bi se i mržnja po nacionalnoj, ideološkoj, vjerskoj, kulturološkoj ili bilo kojoj drugoj osnovi mogla u novostvorenom ambijentu društvenih mreža tretirati navodnom slobodom govora.
Tko su glavni poslodavci Marka Zuckerberga?
Nema dvojbe da bi najavljena „reforma“ pravila za objavu sadržaja na Metinim društvenim mrežama, iako to nije primarni cilj, mogla imati i ekonomske učinke koji bi se mogli mjeriti stotinama milijuna dolara godišnje uštede, jer će se zasigurno prvi na udaru naći kreatori softvera i internet-alata za provjeru činjenica, kao i vrlo razgranata mreža profesionalnih i nevladinih organizacija koje se bave utjerivanjem istine u medijski prostor (fact checkeri). Ma koliko takav sustav suzbijanja sistemskog dezinformiranja bio nepouzdan, jedini zadatak svima njima do sada je bio provjera činjenica u javno objavljenim informacijama putem internet-platformi i elektronskih medija. Ukupni učinak takvih provjera nije za odbaciti.
Kada je riječ o nadzoru političkog sadržaja i odlučivanju što je istina a što dezinformacija, Facebook se do sada oslanjao uglavnom na organizacije trećih strana za provjeru činjenica. Trenutačno Facebook ima stotinjak partnera koji provjeravaju sadržaj na više od 50 jezika diljem svijeta uključujući Hrvatsku i sve zemlje regije, a mnoge od tih organizacija financirao je liberalno-progresivni američki milijarder i kvazi-filantrop, George Soros.
Prema podacima proameričke nevladine organizacije Transparency International koja i u Hrvatskoj djeluje od svibnja 2000. godine, Soros financira čak 8 od 11 Facebookovih organizacija za provjeru činjenica u srednjoj i istočnoj Europi. Srednjoeuropska informativna platforma Remix News sa sjedištem u Budimpešti tvrdi da 18 od 20 članova Facebookovog odbora za globalnu provjeru činjenica ima veze sa Sorosom koji desetljećima financira liberalne ciljeve diljem svijeta. Uz sve ostale svoje ljevičarsko-liberalne poduhvate, više od 50 milijuna dolara Soros je samo u zadnjih nekoliko godina utrošio u potkopavanje „radikalno-desnih“, a zapravo konzervativnih vlada u Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Azerbajdžanu, Gruziji…, tvrde isti izvori.
Upravo Sorosovim političkim pipcima je, dakle, provjeravana istinitost sadržaja na platformama Mete i označavalo ih se istinitim, neistinom ili dezinformacijama pa se s pravom doista može postaviti pitanje objektivnosti i realnog potencijala dosadašnje (ne)pristranosti na najširoj i najzastupljenijoj mreži društvenih platformi na svijetu.
Sveprisutnost organizacija za provjeru činjenica na Facebooku vezanih uz samo jednog ključnog financijera koji pritom nije Meta već „treća strana“ u ovom mega-projektu sama po sebi je zapanjujuća. I realno može poticati na zaključak da najnovija Zuckerbergova odluka o prekidu ove vrste suradnje s nimalo Trumpu dragim Sorosom, nije slučajna. Niti je suluda, kao što i misle u fact-checker zajednici.
Novo doba za tri Orwellove stravične istine
Počelo je s optužbama iz Bruxellesa
Iznenađujuću Zuckerbergovu odluku o ukidanju cenzure na svojim platformama službeni Bruxelles je dočekao gotovo šutke. Službeno su putem priopćenja za medije odbačene samo one Metine tvrdnje prema kojima se postojećim europskim direktivama o internet-medijima „institucionalizira cenzura i otežava stvaranje bilo čega inovativnog na europskom tržištu“. Glasnogovornici Europske komisije uglavnom ponavljaju da se od velikih društvenih platformi zahtijeva neovisna i nepristrana provjera činjenica i uklanjanje neistina, govora mržnje, ilegalnog i drugog sadrža koji bi mogao biti štetan osobito za djecu, demokraciju u EU i za druge europske vrijednosti.
„EU nije propisala oblik moderiranja sadržaja na društvenim platformama, te koji god model internet platforme odaberu izabrani model mora biti učinkovit. Dakle, provjeravamo isključivo učinkovitost mjera ili politika moderiranja sadržaja koje su usvojile i implementirale strane platforme unutar EU”, rekao je početkom tjedna jedan od glasnogovornika Komisije.
Retorički rat između Europske komisije i Zuckerberga počeo je sredinom studenoga prošle godine kada je zadnjih dana stare Komisije Meti izrečena prva antimonopolska kazna od gotovo 800 milijuna eura (841 milijun dolara) zbog navodne zloupotrebe korisnika njegove sve popularnije platforme besplatnih malih oglasa Marketplace na Facebooku. Prva rigorozna kazna od strane europskog antimonopolskog nadzornika prema Meti izrečena je nakon pet godina istrage i navodnih nepobitnih dokaza da je Zuckerbergova društveno-medijska platforma zlorabila svoj dominantni položaj na europskom informacijskom tržištu djelujući protivno temeljnim načelima zdrave konkurencije.
Antimonopolske kazne u milijardama eura u ukupnom iznosu, europski regulatori su do sada više puta izricali i drugoj dvojici američkih tehnološko-informacionih divova, Googleu i Appleu. I pod istim izgovorom: ugrožavanje konkurencije na europskom online tržištu. U slučaju Mete optužbe se ovoga puta odnose i na zlouporabu osobnih podataka korisnika, te poslovnih podataka generiranih od strane konkurentskih internet platformi za male oglase.
Američki izbori: Velika carstva padala su zbog iscrpljujućih političkih borbi i moralnog truleža
Odgovor Zuckerberga
Istoga dana iz New Yorka je u Bruxelles stigao i odgovor u kojem se navodi da je Marketplace nastao kao poslovna reakcija na potražnju potrošača, a da je kaznena politika EU ta koja zanemaruje tržišnu stvarnost i da služi upravo zaštiti letargičnog europskog tržišta od lojalne konkurencije.
Istina je da se u odluci Europske komisije o sankcioniranju Mete ne preciziraju nikakvi dokazi o nanošenju štete konkurenciji ili bilo kakvoj šteti potrošačima. Istina je također da su od samog početka korisnici Facebooka putom ove platforme kupovali i prodavali vlastite robe svakojake namjene bez ikakve naknade za plasman svojih oglasa.
Nakon što je Facebook Marketplace prvi put globalno pokrenut 2016. godine, korisnici ove društvene mreže su u europskom gospodarskom prostoru samoinicijativno stvorili više od 400.000 grupa usmjerenih na kupnju, prodaju ili promicanje robe na Facebooku. Marketplace je, kako je rečeno, tako i nastao kako bi se korisnicima omogućio prikladniji i lakši način za otkrivanje, kupnju i prodaju artikala bez naknade. Čineći to, europskim korisnicima je ponuđena nova opcija izvan velikih postojećih internetskih tržišta, što je njemački regulator tržišnog natjecanja, Bundeskartellamt, među rijetkima pozdravio kao učinkovitu konkurenciju pridošlice iz Amerike […] na europsko online tržište.
Iako se u odluci Europske komisije tvrdi da se Marketplace „u ilegalnoj kravati“ korisnicima Facebooka nametao kao besplatna globalna tržnica i time ‘ubijao’ europsku konkurenciju u tom sektoru, činjenica je da se kroz marketing na ovoj prodaj-kupi platformi vrtio i vrti ogroman novac.
Zaključak
Koliko god bi upravo financijski razlozi mogli biti glavnim razlogom europskih sankcija protiv Mete, profit nije najvažniji motiv Marku Zuckerbergu u trenutku kada nema velikog izbora. Zbližavanje s Trumpom radi očuvanja poslovne pozicije, i aktivno sudjelovanje u kreiranju buduće tehnološke politike SAD-a, važniji su od prolazne zarade.
Dok ‘Seljačka buna’ ponovo tinja pred vratima Europe, Trump smišlja poteze
Za Trumpovu skoru predsjedničku inauguraciju zagonetni Zuck je već donirao milijun dolara, a upravo ovih dana u upravljačka tijela svoga poslovnog carstva brzopotezno je uposlio nekoliko Trumpu vrlo bliskih desničara. Europska birokracija je tako iznova i iznova sama sebi pucala u nogu!
