Više nije floskula reći da je Bosna i Hercegovina uvozno orijentirana država, čak i kada su u pitanju osnovni prehrambeni proizvodi.
Voda, voće i povrće, meso, žitarice, krumpir – iako BiH ima mogućnost proizvodnje i prerade svega navedenog, stanje na terenu pokazuje da smo se gotovo u potpunosti oslonili na uvoz, a izgleda da bismo bez toga “skapali” od gladi i žeđi, pišu Nezavisne novine.
Naime, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u 2024. godini na uvoz voća, povrća, žitarica, vode i mesa potrošili smo, vjerovali ili ne, 1.708.008.155 KM, dok smo istovremeno na izvozu spomenutih proizvoda zaradili “samo” 284 milijuna KM, što je šest puta manje.
Najviše novca BiH je izdvojila za uvoz mesa i živih životinja. Uvezli smo više od 98 milijuna kilograma, za što je plaćeno 683.281.608 KM, što je povećanje u odnosu na 2023. godinu za 70 milijuna KM.
Što se izvoza tiče, u 2024. godini izvezeno je deset puta manje u odnosu na uvoz, a zarada je iznosila 51.623.798 KM (slične brojke zabilježene su i 2023. godine).
Nakon toga slijede voće i povrće. Za uvoz ovih proizvoda u protekloj godini potrošeno je 420.565.703 KM, dok je istovremeno na izvozu voća i povrća BiH zaradila 134.900.384 KM.
Na uvoz žitarica u 2024. godini BiH je potrošila 305.241.300 KM, pri čemu je kupljeno 596.864.591 kilograma. Na izvozu je ostvareno 41.365.666 KM.
Stotine izvora pitke i mineralne vode u BiH nisu dovoljne da se na tom polju ne okrenemo uvozu. U BiH je uvezeno 242.609.819 litara vode, za što je plaćeno skoro 300 milijuna KM. S druge strane, izvezeno je 139.082.096 litara, što je donijelo prihod od 73.416.910 KM.
Dodajmo i podatke o uvozu i izvozu krumpira.
Iako su u BiH nadaleko poznati glamočki, nevesinjski i drugi krumpiri, proizvedene količine očito nisu dovoljne za domaće potrebe, pa je zaključno s kolovozom 2024. godine uvezeno 23.854.123 kilograma, što je više od 22 milijuna KM.
Dok se građanima nudi više stranih nego domaćih proizvoda, njihovi se džepovi sve više prazne, jer su već u ovoj godini zabilježena nova poskupljenja, poput goriva i kave, a najavljuju se i poskupljenja pekarskih proizvoda i mesa.
Kada sve zbrojimo, ne možemo se ne zapitati imamo li dovoljno vlastitih prehrambenih resursa i, ako ih imamo, zašto trošimo milijarde na kupnju stranih?
“Godinama upozoravamo na prekomjeran uvoz gotovo svih poljoprivrednih proizvoda. Nažalost, BiH se odlučila postati zemlja potrošač i uvozno orijentirana,” kaže Stojan Marinković, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.
Ističe kako BiH ima potencijal za povećanje proizvodnje u svim sektorima poljoprivrede, ima tehničke i tehnološke resurse te poticaje za to, ali problem leži u nekonkurentnosti na domaćem tržištu zbog uvoza, što tjera domaće proizvođače na odustajanje.
“Svake godine suočavamo se s nemogućnošću plasmana proizvoda ili čak s plasmanom po cijenama ispod praga isplativosti,” poručuje Marinković.
“Potrebne su mjere zaštite domaće proizvodnje. Ali to je, nažalost, postalo političko pitanje i nema političkog konsenzusa na razini države za uvođenje tih mjera s ciljem podizanja razine naše proizvodnje,” dodaje Marinković.
Prava kontrola domaćih resursa, dodaje Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača “Futura” Mostar, podrazumijeva da znamo koliko čega imamo u domaćim skladištima i koliko nam je potrebno da uvezemo.
“Nemamo robne rezerve, a realnost je da smo potpuno ovisni o uvozu. U takvoj situaciji ne kontroliramo svoje tržište ni najmanje. Ne znamo koliko nam treba krumpira, brašna; nemamo te osnovne podatke. Znamo koliko uvozimo, ali ne znamo koliko nam treba da bismo mogli subvencionirati i osigurati osnovne namirnice. Jer tada se s proizvođačima unaprijed dogovara cijena, nema skokova, nije nas briga za burzu ni za uvoz. To je prava kontrola svojih resursa,” poručuje Bago za “Nezavisne novine.”
Podsjeća kako BiH ima obradivih površina po kvadratnom kilometru koliko i Hrvatska.
“Takva površina u Kini hrani 25 milijuna ljudi. Mislim da to dovoljno govori. A mi uvozimo 80 posto hrane. To pokazuje amaterizam u upravljanju i nedostatak vizije. Tako nam je u svemu,” zaključio je Bago.
