Sveti Ćiril i sveti Metod kršćanski su svetci čiji se spomendan slavi 5. srpnja. To su , „solunska braća“, slavenski apostoli i utemeljitelji slavenske pismenosti. Rođeni su u Solunu kao sinovi visokog bizantskog vojnog zapovjednika, Metodije oko 815, a Ćiril (pravim imenom Konstantin) 826. ili 827. Roditelji su im bili Grci.
Metod je bio upravitelj jedne arhontije u istočnoj Makedoniji, dok je Ćiril, odgojen na carskom dvoru, nakon završenih filozofskih i teoloških studija postavljen za bibliotekara Svete Sofije u Carigradu i učitelja filozofije na carigradskoj visokoj školi.
Poslani su kao misionari u Veliku Moravsku, koju su u to doba nastanjivali razni, već dijelom evangelizirani narodi, ali među kojima su preživjeli mnogi poganski običaji i tradicije.
Širili Evanđelje
Njihov je knez tražio učitelja koji će tumačiti kršćansku vjeru na njihovom jeziku. Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo (glagoljicu) i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti.
Sveti Ćiril se razbolio i umro 14. veljače 869. u Rimu a grob mu se nalazi u bazilici svetog Klementa. Metod je dovršio je prijevod Svetog pisma, preveo živote svetaca i zbirku crkvenih zakona. Sastavio je važnije liturgijske tekstove, zakonski zbornik „Nomokanon“ te knjigu homilija i pasije „Otočanske knjige“. Preminuo je 6. travnja 885. u Moravskoj i nije sigurno gdje mu je grob.
Ovo su svetci koji su prije obraćenja bili ubojice: Svetim se ne rađa, svetost se postiže
Papa Ivan Pavao II. proglasio je Ćirila i Metoda 1980. suzaštitnicima Europe, zajedno sa svetim Benediktom. Zaštitnici su Europe, ekumenizma, crkvenog jedinstva, Češke, Slovačke, Moravske, Bugarske, Makedonije te mnogih biskupija, naselja, ustanova, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva.