Što su to “tihi saboteri” i što nas sve sputava u tome da budemo dobro te koliko je i zašto perfekcionizam loš i možemo li se pomiriti s činjenicom da smo prosječni, govorit će se, među ostalim, na konferenciji o mentalnom zdravlju pod nazivom “A kako si ti?” koja će se održati 31. siječnja u Kaptol Boutique Cinema & Bar, Nova Ves 17, Zagreb u organizaciji medijske kuće Motus Media.
Pridružite nam se u Zagrebu na konferenciji “A kako si ti?” i pokušajmo zajedno odgovoriti kako obnoviti svoju mentalnu higijenu i odagnati teške misli. Sudjelovanje na konferenciji je besplatno uz obveznu prijavu putem prijavnice.
U sklopu konferencije bit će nekoliko panela. Jedan od njih je Tihi saboteri – kako ih pobijediti?, a jedan od panelista je i Siniša Brlas, prof. psihologije i specijalist kliničke psihologije.
‘Stres je ugroza za mentalno zdravlje’
Na upit o tome što su to “tihi saboteri” i kako se možemo boriti protiv njih, odgovorio je kako je stres najopasniji tihi saboter!
“Često ga nismo niti svjesni. To je stanje u kojemu smo izloženi zahtjevima kojima ne možemo udovoljiti ili im teško udovoljavamo, a postavljamo ih ili sami ili su nam nametnuti od drugih. To dovodi do stanja čuvstvene nelagode i tjeskobe. Ako ne uspijevamo doći do cilja ma što činili, postajemo frustrirani i u stanju smo stresa jer ne možemo zadovoljiti potrebu (ciljevi su ustvari ‘alati’ kojima pokušavamo zadovoljiti raznolike potrebe). Stres je ustvari reakcija organizma koja pomaže regrutirati naše potencijale kako bismo uspješnije udovoljili zahtjevima zadatka, ali ako to stanje potraje postaje ugroza za mentalno zdravlje. Odgovor na ovu situaciju je: postavljanje ostvarivih ciljeva u životu. Ostvarivi su oni ciljevi kojima uz ulaganje napora možemo zadovoljiti potrebe, a svako dostizanje cilja uspjeh je i motivira nas za nove uspjehe. Dakle, malim koracima do cilja”, rekao je Brlas.
Osvrnuo se i na samopouzdanje te naglasio kako to ovisi o samoprocjeni vlastitih sposobnosti za obavljanje različitih životnih zadataka.
“Ako procijenimo da su naše sposobnosti dostatne kako bismo udovoljili zadatku bit ćemo spremniji s njime se uhvatiti u koštac. Mogli bismo reći da ćemo biti hrabriji za izazove. Ali to opet ovisi o postavljanju ciljeva: ako su ciljevi ostvarivi i naša će samoprocjena biti takva da smo sposobniji postići te ciljeve. Jer postići možemo ono za što imamo sposobnosti, znanja i vještine i nikako ne bi trebalo nastojati postići ono što je izvan naših mogućnosti jer nas to vodi neuspjehu koji nas demotivira za daljnje aktivnosti”, istaknuo je.
I na pitanje kako se riješiti straha od novog i nepoznatog kada izlazimo iz zone komfora kako bismo napravili nešto drugačije i bolje, specijalist kliničke psihologije ima odgovor.
“Riješiti se straha nije najbolji put kojim krenuti. Jer strah je jedna od temeljnih emocija koja nam pomaže regrutirati unutarnje kapacitete za borbu ili bijeg iz zahtjevne situacije. Ako želimo napraviti nešto novo, iskoraknuti iz vlastite komforne zone, boriti se za svoje ciljeve, onda je strah (u obliku neizvjesnosti) nešto što nas može potaknuti, pomoći nam da bolje usmjerimo svoju pažnju prema cilju kojemu težimo i držati nas ustrajnima u postizanju toga cilja (to se zove motivacija). Istina je, previsoka razina straha može dovesti do tzv. emocionalnog preplavljivanja pri kojemu dolazi do ‘blokade’ spoznajnih procesa pa se znanja, sposobnosti i vještine neće moći afirmirati u punom opsegu koji imamo dok smo pod utjecajem vrlo izraženih emocija. I opet smo na postavljanju ostvarivih ciljeva – malim koracima do cilja jer veliki ‘zalogaji’ znače i veću neizvjesnost i višu (ili previsoku) razinu straha od neuspjeha”, naglasio je Brlas.
Neki ljudi nastoje biti perfekcionisti. Je li to dobro ili se ipak trebamo “staviti u neke okvire” koji su najbolji za nas?
Evo što o tome kaže prof. psihologije.
“Savršenstvo ne postoji i svi koji ga žele dostići neće doći do toga cilja. Savršenstvo (kojemu perfekcionisti teže) jedan je od onih neostvarivih ciljeva koji samo proizvode tjeskobu, frustraciju i stres. Puno je važnije osmisliti život na način koji nam omogućuje kontinuirani osobni rast i razvoj. Onako kako se priroda pobrinula da se čovjek razvija, tako da prolazi kroz različite razvojne faze, tako bismo se trebali ‘ugledati’ na prirodu i sami pristupiti vlastitom osobnom rastu i razvoju – i opet najbolje u malim koracima”, zaključio je Brlas.
Znate li da više od 800.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od nekog oblika mentalnog poremećaja? Najčešći su depresija i anksioznost, a sve prisutniji stres i moderan način života nimalo ne pomažu negativnim statistikama i ukupnoj slici društva. Istraživanja pokazuju da je čak 80 posto zaposlenih izloženo nekom obliku stresa na radnome mjestu, dok oko 20 posto mladih u školama pokazuje simptome anksioznosti ili depresije.
Kako se riješiti stresa te na koji način pomoći sebi, ali i drugima u izlasku iz tog “začaranog kruga” vlastitih negativnih misli, pokušat će odgovoriti stručnjaci na panel diskusijama.
Tematski paneli + Q/A iz publike
Na prvom panelu pod nazivom Ma sve je ok… govorit će se o stvarnosti društva u kojem živimo, iznijet će se statistički pokazatelji, koliko smo zaista mentalno zdravi, zašto se najčešće pretvaramo da je “sve ok” i stvarnu sliku uljepšavamo filtrima na društvenim mrežama.
O tome što zapravo podrazumijeva briga o sebi, zašto je ona nužna i jesmo li svjesni da bi briga o mentalnom zdravlju trebala biti u razini redovnog sistematskog pregleda? Što nam sve pomaže u tome – je li to vježbanje, potpuna svjesnost, razgovor sa stručnom osobom ili nešto drugo, govorit će se na drugom panelu pod nazivom Self care isn’t selfish.
Treći panel pod nazivom Lijep(a) izvana = lijep(a) iznutra razmatrat će pitanja poput je li ljepota postala imperativ i teret u današnjem svijetu i koliko je ljepote taman? Brinemo li se više o tome kako nam slika izgleda izvana nego kako se osjećamo i jesmo li svjesni koliko taj nesklad prije ili poslije “dođe na naplatu”?
Tihi saboteri – kako ih pobijediti?, naziv je četvrtog panela o tome što nas sve sputava u tome da budemo dobro i sprečava u životnom i poslovnom napredovanju? Koliko je i zašto perfekcionizam loš i možemo li biti dobro s tim da smo prosječni, zašto ne spavamo, zašto nas zanimaju samo uspjeh i rezultat, koji nas još tihi saboteri usporavaju i zašto ih je tako teško pobijediti?
Kada razmišljamo o mladima, o čemu zapravo razmišljamo: o tome kako su, što ih čini sretnima u svijetu u kojem žive ili o tome kakve su im ocjene, koliko su ambiciozni, jesu li pametni i načitani? Što je važno mladima, a što odraslima? Kako uopće izgleda njihov, a kako naš svijet i postoji li mogućnost da se lakše razumijemo? O tome će se razgovarati na petom panelu pod nazivom Na kome svijet ostaje?
Neki od panelista su Bruno Šimleša, pisac i sociolog, Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija i Hrvatskog saveza za mentalno zdravlje, dr. sc. Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, doc.dr.sc. Aleksandar Savić, dr.med., Klinika za psihijatriju Vrapče, dr. Ljiljana Škrinjarić, spec. psihijatar, psihoterapeut, Melita Pavlek, trener poslovnih vještina, NLP i mindfulness coach, dr. sc. Ana-Marija Jagodić Rukavina, kineziologinja, dr. sc. Jelena Balabanić Mavrović, terapeutkinja specijalizirana za poremećaje hranjenja, izvršna direktorica Centra BEA, Karla Zelić, influencerica i poduzetnica, Irena Ćurčić, Udruga Nismo same, Siniša Brlas, prof. psihologije i specijalist kliničke psihologije, Kata Leutar, mag. psihosocijalnog savjetovanja i psihoterapeut, Imea Consulting, prim. Domagoj Štimac, dr. med., spec. psihijatar, voditelj Poliklinike za dječju i adolescentnu psihijatriju Popovača, prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, dr. med., voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, NZJZ “Dr. Andrija Štampar” i Duško Ilijević, waldorfski odgojitelj.
Moderatorice panela su Antonia Ćosić i Jelena Ćulibrk Pajić obje s HRT-a, Nevena Rendeli Vejzović, CEO Prime time komunikacije i Ana Cvetković, Logobox.
U razgovoru 2 na 1 sudjelovat će Matija Posavec, župan, Međimurska županija i Vlatka Pleh, ravnateljica Doma zdravlja Čakovec.
Cilj konferencije
Pandemija, potresi, užurbani stil života, financijska nesigurnost i brojne druge nedaće donijele su velike promjene i izazove u društvu, zbog čega se sve više pažnje počelo posvećivati brizi i zaštiti mentalnog zdravlja svih ljudi, a posebice djece i mladih, među kojima je sve više onih koji trebaju stručnu pomoć. Cilj je osvijestiti širu javnost o važnosti posvećivanja pozornosti ovoj gorućoj temi u našem društvu.
Kome je namijenjena
Okupit ćemo stručnjake i entuzijaste iz različitih područja, koji će govoriti o aktualnim temama, izazovima i rješenjima te pomoći u boljem razumijevanju, destigmatizaciji i unapređenju pristupa mentalnom zdravlju jer je ono temelj za kvalitetan život u svijetu koji se strelovitom brzinom mijenja iz dana u dan.
Pridružite nam se na konferenciji “A kako si ti?”
Vidimo se u Zagrebu!
