Pojavili su se strahovi da bi izvršna uredba predsjednika Donalda Trumpa koja kaže da će Sjedinjene Države označiti narkokartele stranim terorističkim organizacijama mogla otvoriti vrata vojnim operacijama u Meksiku.
Njihovo označavanje terorističkim organizacijama moglo bi omogućiti vladi da nametne ekonomske i socijalne sankcije kartelima. Ali također jača predsjednikove ovlasti za izvođenje vojnih operacija protiv onih koji su uključeni u terorističke organizacije, uključujući strane države za koje se sumnja da podržavaju takve organizacije. Predsjednik također može preventivno rasporediti vojnu silu protiv terorističkih organizacija.
Vanda Felbab-Brown, stručnjakinja za organizirani kriminal za Institut Brookings, rekla je da bi naredba mogla imati “velike implikacije od trgovine do migranata”.
“Trump u biti može spriječiti veliku većinu migranata bez dokumenata koji pokušavaju prijeći američku granicu da dobiju azil”, rekla je.
Kako su karteli posljednjih godina čvrsto preuzeli kontrolu nad unosnom trgovinom krijumčarenja migranata, migrantima i tražiteljima azila gotovo je nemoguće proći kroz Meksiko i druge zemlje Latinske Amerike bez plaćanja neke vrste naknade kartelima.
Onog trenutka kada to učine, rekla je, to bi ih moglo diskvalificirati od traženja azila.
U nalogu nisu navedene skupine po imenu, ali je rečeno da će tajnici kabineta preporučiti skupine za označavanje terorističkim organizacijama u sljedećih 14 dana. Bila je to jedna od niza naredbi koje je Trump potpisao u ponedjeljak za pokretanje svoje administracije.
“Karteli su sudjelovali u kampanji nasilja i terora diljem zapadne hemisfere koja nije samo destabilizirala zemlje od velike važnosti za naše nacionalne interese, već je i preplavila Sjedinjene Države smrtonosnim drogama, nasilnim kriminalcima i opakim bandama”, stoji u nalogu. .
Ovaj potez dolazi u trenutku kada je kartelsko nasilje intenzivirano u sjevernim meksičkim državama nakon što je otmica i pritvaranje glavnog kralja Ismaela “El Mayoa” Zambade izazvalo sveopći rat između suparničkih frakcija kartela Sinaloa. Naoružani napadači nastavljaju ostavljati osakaćena tijela razasuta diljem države i otimaju ljude čak i iz bolnica.
To je dio veće promjenjive dinamike u kartelskom ratovanju u latinoameričkoj državi. Prije mnogo godina, šačica kriminalnih organizacija na čelu s nekoliko ključnih capoa kontrolirala je velike dijelove Meksika. Sada se mnogo više frakcija nasilno borilo za vlast, jer su postale agilnije i teže ih je uhvatiti.
Koristili su sofisticiranije alate poput dronova za bacanje bombi, improviziranih eksplozivnih naprava i opremljenih oklopnih vozila, a proširili su se i na trgovinu migrantima i trgovinu avokadom. U međuvremenu, tisuće meksičkih građana uhvaćeno je u unakrsnoj vatri, ubijeni su ili nestali.
Logistički, naredba bi vjerojatno omogućila vladi da zaplijeni imovinu skupina u SAD-u, sankcionira građane koji posluju s terorističkim organizacijama i blokira članove tih skupina da uđu u SAD, prema Mikeu Vigilu, bivšem čelniku američkog odjela za suzbijanje droga Inozemno poslovanje uprave
Ali Vigil očekuje da će bilo kakvo označavanje terorizma imati vrlo mali utjecaj na svakodnevne operacije protiv kartela jer bi mnoge od istih antiterorističkih ovlasti koje bi američke vlasti dobile već koristile u naporima protiv narkotika.
“Neće dopustiti SAD-u da pošalje trupe u Meksiko kao što toliki ljudi misle jednostavno zato što ljudi zaboravljaju da je Meksiko suverena država i da bi to bio čin rata”, rekao je Vigil.
“To je već učinjeno. Ovo nije ništa novo,” rekao je Vigil. “Sve je to politički teatar i bacanje komada bajate salame na njegovu bazu.”
U nalogu su istaknuti meksički narko-karteli i druge latinoameričke kriminalne skupine poput venezuelanske bande Tren de Aragua i salvadorske bande Mara Salvatrucha (MS-13), za koje je rečeno da “prijete sigurnosti američkog naroda, sigurnosti Sjedinjenih Država i stabilnost međunarodnog poretka na zapadnoj hemisferi.”
Nije bilo jasno kakav bi mogao biti utjecaj na borbu protiv kartela, ali postojala je zabrinutost da bi to mogao biti još jedan način da se ljudima iz zemalja u kojima te skupine djeluju oteža pristup SAD-u
Došlo je uz mjere uključujući proglašenje izvanrednog stanja na južnoj granici SAD-a, obećanje da će 1. veljače uvesti carine od 25% za Meksiko i Kanadu i ukidanje upotrebe aplikacije CBP One koja je migrantima omogućavala podnošenje zahtjeva za azil sastanke prije dolaska na granicu.
Trump je također obećao provesti masovne deportacije i zaprijetio vojnom intervencijom u Meksiku u borbi protiv kartela, što je oštro odbacila meksička predsjednica Claudia Sheinbaum.
