Tisuće Splićana sutra neće ići u dućane mješovitom robom. U anketi koju je provela Dalmacija Danas sudjelovalo je više od 35 tisuća ljudi i čak 85% njih izjasnilo se da će sutra bojkotirati dućane. 12% ispitanih kaže da neće sudjelovati u bojkotu, a još uvijek nije odlučilo njih 2%.
Društvene mreže prepune su poziva na bojkot, velika je rasprava u medijima i sada preostaje samo vidjeti kakva će sutra situacija biti na terenu.
“Presudile su izrazito visoke cijene prehrambenih proizvoda”
Razgovarali smo s Josipom Kelemenom, savjetnikom potrošačke platforme Halo inspektore. Kaže da su odluci na bojkot presudile izrazito visoke cijene, prvenstveno prehrambenih proizvoda.
“Bitno je poslati poruku onima koji odlučuju o poskupljenjima (trgovci, dobavljači, uvoznici, proizvođači itd.) i onima koji trebaju voditi i uređivati tržište. Već samim tim će se čuti glas potrošača koji će poslati snažnu poruku: dosta nam je stalnih poskupljenja i cjenovnog divljaštva”, govori Kelemen.
Na stranici Halo inspektore okuplja se mnoštvo ljudi koji će sutra u bojkot, no nema informacija koliki postotak ljudi će se zaista odazvati.
“Sve ovisi o volji i odlučnosti potrošača”, dodaje Kelemen.
Na pitanje o tome bi li duži bojkot polučio bolje rezultate, Klemen kaže da bi te da bi tako potrošači utjecali na protok novca.
Za ovolike cijene smo i sami krivi
Može li bojkot trgovina na jedan dan utjecati na cijene i polučiti uspjeh pitali smo i profesora Paška Burnaća sa splitskog Ekonomskog fakulteta. Burnać nam je objasnio zašto su cijene u hrvatskim trgovinama takve kakve jesu. S ekonomskog gledišta, sami smo krivi za trenutno stanje. Ne samo da trošimo najviše novca u povijesti, nego najviše trošimo i količinski.
“Cijene u Hrvatskoj su takve kakve jesu jer se potrošnja ne smanjuje. Štoviše, Hrvati troše više od prosjeka Europske unije. To je jedna od osnovnih ekonomskih zakonitosti – ako građani kupuju iznad svojih mogućnosti, logično je da će trgovci, ali i svi ostali u lancu, povećavati cijene. Osnovni razlog za takvo stanje leži u činjenici da potražnja konstantno raste”, govori nam Burnać.
No, nije krivnja samo na potrošačima.
“Građani su sami djelomično odgovorni za ovu situaciju – to je univerzalno pravilo u svim zemljama. No, ako se osvrnemo na razdoblje od prije pet godina, vidimo kako su EU i države članice u borbi protiv posljedica pandemije COVID-19 tiskale velike količine novca te ulagale ogromne iznose kako bi osigurale stabilnost plaća i gospodarstva”, dodaje.
“Ogromno povećanje plaća u javnom sektoru također je odigralo ključnu ulogu. Takvi iznosi su iz perspektive privatnog sektora često nezamislivi, no njihov utjecaj se prelijeva i na privatni sektor, gdje također dolazi do rasta plaća. Vlada je povećanjem plaća uzrokovala lančanu reakciju koja se osjetila u cijelom gospodarstvu. Trgovci, razumljivo, neće smanjivati cijene u takvom okruženju”, kaže.
Ljudi su najosjetljiviji na hranu, kaže Burnać, ali poskupilo je sve – pogledajte cijene stanova.
Jesu li trgovci tu najviše profitirali?
Hrvati su ovih dana bijesni na trgovce, ali oni su samo jedna karika u lancu koja je dovela do strašnih poskupljenja.
Moja reakcija na članak je…
