Sve manje ljudi čita, a još je manje onih koji to čine iz zabave. Istraživanje koje je The Reading Agency provela u srpnju 2024. u Velikoj Britaniji pokazalo je da 50 posto odraslih ne čita redovito. U 2015. ta je brojka iznosila 42 posto.
Drugi podatak iz spomenutog istraživanja još više zabrinjava – jedna od četiri osobe u dobi od 16 do 24 godine nije nikada pročitala knjigu, a da joj to nije bila, primjerice, školska obveza.
U Hrvatskoj čak 60 posto ljudi ne čita knjige, prema istraživanju iz 2023. godine.
Promijenili smo navike i ono što smo nekada čitali, sada gledamo na zaslonima pametnih telefona i pametnih TV-a.
No, kakve posljedice manjak ili izostanak čitanja ima za naš mozak? Profesor neurolingvistike na Sveučilištu Lund i znanstvenik Mikael Roll analizirao je bazu podataka s više od tisuću osoba u njoj i otkrio da čitanje utječe na anatomiju mozga.
Struktura dviju regija u lijevoj hemisferi, koje su ključne za jezik, razlikuje se kod čitača i onih koji ne čitaju.
Jedna je prednji dio temporalnog režnja koji pomaže u povezivanju i kategoriziranju važnih informacija. Da bi se zaokružilo značenje riječi kao što je, primjerice, noga, u ovoj regiji u mozgu povezuju se vizualne, senzorne i motoričke informacije te nam govore kako noge izgledaju, kako se osjećaju i kako se kreću.
Drugi je Heschlov girus, nabor na gornjem temporalnom režnju u kojem se nalazi slušni korteks. Bolja sposobnost čitanja povezana je s većim prednjim dijelom temporalnog režnja u lijevoj hemisferi u usporedbi s desnom. Znanstvenike je iznenadilo da je u slušni korteks bio povezan s čitanjem pošto je čitanje velikim dijelom vizualna vještina. Da bismo uparili slova s glasovima, odnosno govorom, prvo moramo biti svjesni zvukova jezika. Ova, takozvana, fonološka svijest razvija se u dječjoj dobi, kod djece
koja čitaju.
“Tanja lijeva Heschlova vijuga (slušno podrčuje u mozgu) prethodno se povezivala s disleksijom, koja uključuje ozbiljne poteškoće s čitanjem. Moje istraživanje pokazuje da ova varijacija u debljini korteksa ne povlači jasnu granicu između ljudi s disleksijom ili bez nje.
Umjesto toga, obuhvaća veću populaciju, u kojoj je deblji slušni korteks povezan s vještijim čitanjem. Fonologija je vrlo složena vještina, gdje su različite zvučne i motoričke značajke integrirane u glasove govora. Čini se da je u korelaciji s debljim korteksom u području blizu lijevog Heschlovog girusa”, objašnjava prof. Roll.
Mozak se mijenja i šteta se može popraviti. Knjigu u ruke
Iako nije jasno u kojoj se mjeri fonologija obrađuje u Heschlovoj vijugi, činjenica da fonetičari često imaju više lijevih Heschlovih vijuga sugerira da je to povezano s govornim zvukovima.
Struktura mozga može puno reći o vještini čitanja. Međutim, važno je da je mozak fleksibilan – mijenja se kada usvajamo novu vještinu ili usavršavamo već stečenu.
Na primjer, mlade odrasle osobe koje su intenzivno proučavale jezik povećale su kortikalnu debljinu u jezičnim područjima.
Slično tome, čitanje će vjerojatno oblikovati strukturu lijevog Heschlovog vijuga i temporalnog pola. Dakle, ako želite da vaš Heschl bude zdrav, uzmite knjigu i počnite čitati, savjetuje profesor Roll za portal PsyPost. U konačnici, vrijedi razmisliti što bi se moglo dogoditi nama kao vrsti ako vještine poput čitanja izumru. Naša sposobnost tumačenja svijeta oko nas i razumijevanja drugih smanjila bi se. Drugim riječima, dok čitate, udobno zavaljeni u naslonjač, ne činite dobro samo sebi već i čovječanstvu.
