Analiza tržišta nekretnina u Zagrebu koju je proveo Filip Brkan, vlasnik agencije Imperium Immobiliare, pokazala je da su Hrvati danas manje skloni kupovati nekretnine zbog sve viših cijena. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani su cijene stambenih nekretnina bile za 11,9 posto više nego pretprošle godine. To je ujedno i najveći zabilježeni prosječni godišnji rast cijena u cijeloj Europskoj uniji.
Brkan je usporedio podatke o ostvarenim kupoprodajama u Zagrebu tijekom prvog tromjesečja od 2022. do ove godine. Utvrdio je kako je zabilježen značajan pad od čak 17 posto u broju nekretnina samo u prva tri mjeseca ove godine uspoređujući ih s istim razdobljem lani. Otkrio je da je u tom razdoblju što se tiče broja prodanih kvadrata došlo do pada od 20 posto.
Iako je interes i dalje velik, najveći pad zabilježen je u kupnji stanovai s cijenama od 2000 do 4000 eura po četvornom metru. S druge strane, porastao je broj kupljenih nekretnina s cijenama od 4000 eura na više po četvornom metru.
Značajan rast cijena
“Vidljivo je da se tržište nekretnina u Zagrebu mijenja s povećanjem broja transakcija u višim cjenovnim segmentima i smanjenjem u nižim. Ovi trendovi ukazuju na rastuću potražnju za luksuznijim nekretninama, dok ekonomski uvjeti i inflacija smanjuju pristupačnost povoljnijih nekretnina. Ovi uvidi ključni su za razumijevanje dinamike tržišta i planiranje budućih investicija i strategija. Možemo zaključiti, također, kako udio prodaje nekretnina u višem segmentu čini tek oko tri posto prodajnog djela nekretnina na tržištu u prvim kvartalima, što jasno ukazuje na činjenicu da se jako mali broj nekretnina prodaje po cijenama višim od 4000 eura po metru kvadratnom”, rekao je Brkan.
“Rast inflacije, visoke kamatne stope i opća ekonomska nesigurnost smanjili su potražnju za nekretninama. Smanjena platežna moć građana uslijed rasta cijena životnih troškova i nekretnina smanjila je broj transakcija. Kada se uzme u obzir inflacija, realna vrijednost nekretnina pokazuje pad, što također može utjecati na smanjenje volumena transakcija”, dodao je.
“Analiza pokazuje značajan rast cijena nekretnina u Zagrebu tijekom promatranih razdoblja, s najvećim porastom između 2022. i 2023. godine (19 posto) te sporijim rastom između 2023. i 2024. godine (tri posto). Ukoliko od postotka rasta od tri posto oduzmemo stopu inflacije koja je trenutno (u vrijeme provođenja analize, op.a.) u Hrvatskoj 4,7 posto tada možemo doći do zaključka da se prvi put nakon dugo vremena u Zagrebu, uz pad broja transakcije, dešava i pad cijena nekretnina koji je trenutno sada na razini od -1,7 posto.”
Tržišne i prodajne cijene
Brkan upozorava na razliku između traženih i prodajnih cijena, koja u pravilu može iznositi i nekoliko desetaka posto. Već je u proteklim mjesecima primijećen trend stanova koji dugo “stoje” na oglasnicima. Tako stanovima s nerealnim cijenama treba više vremena za prodaju. Kao što i građanima treba u prosjeku devet mjeseci i 20 dana da pronađu i kupe nekretninu koja im odgovara po svojim karakteristikama i cijeni.
“U kontekstu tržišta nekretnina u Zagrebu, tražena cijena je početna cijena koju prodavatelji postavljaju za svoje nekretnine, dok je realizirana cijena konačna cijena koju kupci stvarno plaćaju prilikom kupnje nekretnine”, definirao je Brkan u svojoj analizi dodavši da se usredotočio samo na realizirane cijene.
Zagrepčanka iznajmljuje stan za 540 eura: ‘Kvalitetan život, sram vas bilo’
“Inflacija i povećanje troškova gradnje doprinose rastu cijena nekretnina. Kako troškovi materijala i rada rastu, tako raste i cijena novih nekretnina, što utječe na ukupni prosjek cijena. Ulazak u eurozonu povećava povjerenje stranih investitora, što može povećati potražnju za nekretninama, posebno u atraktivnim gradovima kao što je Zagreb.
Ulazak Hrvatske u Schengen zonu povećava atraktivnost zemlje za strane investitore i građane EU koji traže nekretnine za stanovanje ili investiciju. Povećana potražnja može rezultirati rastom cijena, osobito u popularnim kvartovima i centralnim dijelovima grada. Prelazak na euro doveo je do većeg prijavljivanja stvarnih iznosa transakcija, smanjujući mogućnost manipulacije cijenama i pružajući jasniju sliku tržišta”, zaključio je Brkan.
Komentari
