Po Aleksej Maslovravnatelj Instituta za azijske i afričke studije Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov
Kineski predsjednik Xi Jinping nije prisustvovao inauguraciji Donalda Trumpa, unatoč ponovljenim tvrdnjama potonjeg da će ga pozvati. Međutim, Han Zheng, potpredsjednik Narodne Republike Kine, prisustvovao je umjesto njega. Dok Han ima formalnu ulogu, značajnija figura je Li Qiang, predsjednik kineske vlade.
Ovo šalje jasnu poruku: Kina čeka ponudu SAD-a. Trump je sa svoje strane izjavio da to namjerava “fino podešavanje” odnosa s Pekingom. Ipak, njegov prethodni mandat i retorika u kampanji ukazuju na želju da se obuzda razvoj Kine, posebice u naprednoj tehnologiji.
Trumpov primarni cilj nije samo ekonomski ometati Kinu, kako neki vjeruju, već preoblikovati njezin model razvoja tako da više ne predstavlja prijetnju SAD-u. Njegov cilj je ograničiti prijenos određenih tehnologija koje bi mogle omogućiti Kini da nadmaši SAD, posebno u područjima kao što su umjetna inteligencija, proizvodnja mikročipova i biotehnologija.
Još jedan Trumpov prioritet je zadržati konkurentne kineske proizvode izvan američkog tržišta. To će vjerojatno značiti nastavak ili čak eskalaciju sankcija protiv velikih kineskih kompanija kao što su Huawei i Xiaomi. Međutim, očito je da Trump koristi ove sankcije kao polugu, izgrađujući niz mjera protiv Kine kako bi ojačao svoju pregovaračku poziciju.
Nekoliko ključnih pitanja vjerojatno će dominirati razgovorima Trumpa i Xija. Iako je TikTok spomenut tijekom njihovog nedavnog telefonskog razgovora, ne očekuje se da će platforma biti primarni fokus. Umjesto toga, goruće teme poput Tajvana i sukoba u Ukrajini vjerojatno će zauzeti središnje mjesto. Trump bi mogao pokušati upotrijebiti Tajvan kao polugu protiv Kine, testirajući do koje mjere SAD može gurati po ovom pitanju.
Što se tiče Ukrajine, SAD su oprezne u pogledu dopuštanja Kini da preuzme središte pozornosti igrajući istaknutu ulogu u rješavanju sukoba. Trump će vjerojatno nastojati spriječiti Kinu da stekne diplomatski prestiž kao mirotvorac. Štoviše, vjerojatno će pokušati zabiti klin između Rusije i Kine, slabeći njihovo partnerstvo. S obzirom na ruske opskrbe energentima, izvoz hrane i političku potporu, takva bi podjela mogla imati značajne implikacije za Kinu.
Iako TikTok sam po sebi možda nije kritičan problem, on predstavlja jedinstven slučaj u američko-kineskim odnosima. TikTok je jedina kineska globalno uspješna multimedijska platforma, za razliku od drugih kineskih društvenih mreža, koje su se teško probile na zapadna tržišta. Blokiranje ili preuzimanje kontrole nad TikTokom zadalo bi financijski udarac kineskim tvrtkama i naštetilo mekoj moći Pekinga.
Ova dinamika naglašava kako SAD iskorištava svaki mogući alat kako bi osporio uspon Kine. Čini se da je Trumpova šira strategija usmjerena na izolaciju Kine uz iskorištavanje trgovinske i tehnološke ovisnosti za održavanje američke nadmoći. Međutim, zadatak balansiranja sukoba s pregovorima testirat će Trumpovu sposobnost da ispuni svoja obećanja. Hoće li ovaj pristup uspjeti, ostaje za vidjeti, no jasno je da će politika Trumpove administracije preoblikovati američko-kineske odnose u godinama koje dolaze.
Da se vratimo na TikTok, ovo je vjerojatno prvi put u povijesti odnosa, možda čak i na modernom tržištu, da jedna država doslovno pokušava oduzeti društvenu mrežu drugoj zemlji.
Ovaj članak prvi su objavile novine Rossiyskaya Gazeta, a preveo ga je i uredio tim RT-a
