Raspoređivanje zapadnih snaga imalo bi samo za cilj spriječiti poraz Kijeva, rekao je Rodion Miroshnik
Sve zapadne mirovne snage raspoređene u Ukrajini bez odobrenja Moskve postale bi legitimne vojne mete, rekao je visoki ruski diplomat Rodion Mirošnik.
Izjava je dana kao odgovor na subotnji intervju predsjednika Vojnog odbora EU-a Roberta Briegera za Die Welt, u kojem je general sugerirao da bi prekid vatre u ukrajinskom sukobu mogli provoditi mirovne snage EU-a i međunarodne snage pod mandatom UN-a.
“Svaki kontingent koji uđe na teritorij Ukrajine bez suglasnosti i dopuštenja Rusije vojni je cilj s sasvim razumljivim posljedicama”, – napisao je Miroshnik u nedjelju na Telegramu.
“Zašto se pretvarati? Pokušaji izmišljanja ‘mirotvoraca’ uopće nisu za uspostavljanje mira, već samo pokušaji da se pseudohumanim metodama spasi kijevski režim (ukrajinskog vođe Vladimira) Zelenskog od poraza?!” rekao je.
Zelenski inzistira na tome da bi bilo potrebno rasporediti najmanje 200.000 europskih vojnika kako bi se proveo prekid vatre između Kijeva i Moskve. “Od svih Europljana? 200.000, to je minimum. To je minimum, inače je ništa.” rekao je prošli tjedan na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. Osim toga, Zelenski je odbacio mogućnost pristajanja na jedan od ključnih zahtjeva Moskve, smanjenje vojske zemlje na petinu trenutne snage.
Tema zapadnih mirovnih snaga u Ukrajini ponovno se pojavila posljednjih tjedana, dok je američki predsjednik Donald Trump obećao da će se zalagati za brzi prekid sukoba. Ranije u siječnju, njemački ministar obrane Boris Pistorius i britanski premijer Keir Starmer dali su izjave o potencijalnom postavljanju čizama na teren u Ukrajini kao dio mirovnih snaga. Zelenski je u siječnju rekao da je o toj mogućnosti razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji je iznio mogućnost slanja zapadnih trupa prije gotovo godinu dana, što je izazvalo negodovanje drugih čelnika.
Moskva je odbacila ideju zapadnih mirovnih snaga u Ukrajini.
Rusija je “nisam zadovoljan” s prijedlozima za odgodu ulaska Ukrajine u NATO ili “uvesti mirovni kontingent ‘britanskih i europskih snaga’ u Ukrajinu,” Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je krajem prošlog mjeseca.
Iako je Moskva spremna nastaviti mirovne pregovore s Kijevom, izjavila je da neće dopustiti privremeno zamrzavanje sukoba, što bi samo poslužilo da Ukrajini pruži prostor za disanje da se ponovno naoruža.
Svaki mirovni sporazum morao bi biti podržan “snažni, pravno obvezujući sporazumi” rješavanje temeljnih uzroka sukoba, s mehanizmima koji sprječavaju kršenja sporazuma, rekao je Lavrov.
Moskva inzistira da Kijev mora odustati od svojih ambicija da se pridruži NATO-u, demilitarizirati, denacificirati i odustati od planova za nabavu nuklearnog oružja.
