Dramatične najave o Plenkovićevoj bitki karijere: ‘Borit će se do posljednje kapi krvi’

Odnedavno je predsjednik Republike Zoran Milanović i službeno krenuo u kampanju za još jedan mandat na Pantovčaku, što i ne čudi kada se zna da se prvi krug predsjedničkih izbora održava za manje od pola godine, odnosno u prosincu.

Kako za sada stvari stoje Milanović u kampanji još uvijek nema ozbiljnog konkurenta, osim ako ozbiljnom konkurencijom ne smatrate Mislava Kolakušića i Karolinu Vidović Krišto.

Pita li se i one iz Ureda predsjednika bliske Milanoviću, ozbiljan kandidat može mu se ponuditi samo iz redova HDZ-a u kojem za sada u javni prostor uglavnom izlaze sa spinovima. Sami je čelnik vladajuće stranke, premijer Andrej Plenković najavio da će odluka o HDZ-ovom predsjedničkom kandidatu biti donesena tek nakon 13.srpnja. Tada se naime održavaju unutarstranački izbori na kojima će HDZ birati najuže vodstvo odnosno predsjednika, zamjenika predsjednika i potpredsjednika.

Kandidat tek nakon HDZ-ovih izbora

Prema tvrdnjama iz izvora bliskih premijeru Plenkoviću on će sasvim sigurno nakon stranačkih izbora vrlo studiozno, i nadasve ozbiljno pristupiti izboru kandidata za predsjednika.

”Plenković na Pantovčaku želi osobu od posebnog povjerenja, a pored toga njemu je i privatno u interesu da Milanovića makne s Pantovčaka. S druge strane, i mi u HDZ-u očekujemo da će se Milanović u kampanji za predsjedničke izbore boriti do posljednje kapi krvi. Njemu su ti izbori najvažniji u karijeri, jer ako njih izgubi za njega su vrata u politici trajno zatvorena, posebice nakon debakla s posljednjih parlamentarnih izbora. Zoran Milanović je karijerni političar i njemu je silno stalo do toga da ostane na svojoj poziciji, a Plenković je toga svjestan”, kaže naš sugovornik iz vladajućih redova u kojima se donedavno kao kandidat za predsjednika spominjao bivši ministar vanjskih poslova, i novi euro zastupnik Davor Ivo Stier.

Zašto je Plenković tek sada otjerao Dekanića? Otkrivamo još dva zataškana slučaja

”Stier je doista ostavljao dojam najrealnije opcije koja bi bila prihvatljiva i koalicijskim partnerima iz Domovinskog pokreta. On je karakterno sušta suprotnost Milanoviću, mogao bi zahvatiti veliki dio desnog biračkog tijela, ali on je nakon europskih izbora i sam dao do znanja da od njegove kandidature praktički nema ništa tvrdeći da će karijeru nastaviti u Bruxellesu posvetivši se radu u Europskom parlamentu. Bilo bi naivno da Stier još jednom prokocka svoj mandat u Bruxellesu da bi gradio karijeru u Hrvatskoj, a još naivnije da sve te briselske povlastice protrati kako bi se upustio u neizvjesnu borbu s Milanovićem”, smatra naš sugovornik koji kaže da nije previše izgledno niti to da se u utrku za predsjednicu upusti Marija Pejčinović Burić.

Kolindino jasno ne

”Nakon što je bila glavna tajnica Vijeća Europe bilo bi razumljivo da Pejčinović Burić ima šanse u dvoboju s Milanovićem, ali takvo nešto nije previše realno. Njoj nedostaje političke strasti, previše je mirna, staložena i široj javnosti uopće nije prepoznatljiva. Ni kao ministrica vanjskih poslova nije privukla neki pretjerani interes javnosti. Nama treba netko sa žarom kakvog je imala Kolinda Grabar-Kitarović, ali ona je sasvim jasno dala do znanja da se ne misli upuštati u još jedan dvoboj s Milanovićem”, tumači naš sugovornik koji ne misli da će Plenković u okršaj s Milanovićem uspjeti poslati predsjednika Matice hrvatske književnika Miru Gavrana.

”Gavranovo ime u javni prostor plasirano je po svemu sudeći iz najužeg Plenkovićeva kruga kao jedna vrsta probnog balona, a kad je postalo jasno da taj balon nije dovoljno snažno odletio medijskim prostorom, tada je vjerojatno i Plenković odustao od Gavrana kao svojeg predsjedničkog kandidata. Mada premijer je blizak s Gavranom, on je nepoznat i HDZ-ovom članstvu koje vjerojatno niti ne bi bilo oduševljeno time što premijer u utrku za predsjednika šalje nekoga tko nije član stranke. Na slično nezadovoljstvo Plenković je svojedobno nailazio i u Splitu kada je u utrku protiv Ivice Puljka poslao nestranačkog Zorana Đogaša zbog čega su lokalni HDZ-ovci naprosto bojkotirali izbore”, podsjeća naš sugovornik koji isto tako drži da ni ministar prometa Oleg Butković definitivno nije kadar za predsjednika.

”Ma to zna i sami Butković. On Milanovića provocira čisto da bi bio vidljiv, ali od toga da će se on upustiti u bitku s Milanovićem jednostavno nema ništa”, navodi naš sugovornik.

Možemo neće podržati Milanovića

Navela je pak i saborska zastupnica stranke Možemo! Sandra Benčić da bi HDZ u slučaju kandidature Mire Gavrana dao do znanja da odustaje od Pantovčaka. “HDZ je sklon puštanju ‘probnih balona’ i tako troši ljude te se stoga ne bi mogla pouzdati da je to zaista to. Ako će zaista ići s kandidatom koji nema jak profil to zapravo znači da odustaju od Pantovčaka. Netko tko ima određen profil u samo nekom dijelu javnosti, ne može dobiti predsjedničku bitku, i to HDZ dobro zna”, izjavila je Benčić na N1 televiziji gdje je ujedno otkrila da njena stranka na predsjedničkim izborima neće podržati Milanovića već će kako je kazala na predsjedničke izbore ići sa svojim kandidatom.

To bi prema glasinama iz te stranke mogli biti Ivana Kekin ili Damir Bakić. Saborska zastupnica Kekin među lijevim biračkim tijelom doista uživa značajnu popularnost, no sasvim je jasno da su predsjednički izbori bitka u kojoj ona ne može računati na pobjedu pa čak niti na eventualni ulazak u drugi krug do kojega bi još teže dobacio Bakić iako je riječ o odmjerenom političaru, koji u proteklom mandatu u Saboru ipak nije uspio steći značajniju prepoznatljivost. Tko god da se iz redova Možemo kandidirao za predsjednika morati će ući u sukobe s Milanovićem, a taj rat na ljevici mogao bi ići u prilog HDZ-ovom kandidatu neovisno o tome tko će on biti. Prepoznatljivost je pak u politici stekla Marija Selak Raspudić, bivša zastupnica iz Mostova kluba koja poprilično otvoreno najavljuje kandidaturu na predsjedničkim izborima tvrdeći da joj je cilj ući u drugi krug.

Plenković ima velebni, ali još uvijek tajni plan za svoju karijeru: ‘Mi ga vidimo na toj poziciji’

Za to bi trebala imati potporu nesuđenog premijera Damira Vanđelića, kolege Darija Zurovca, a lako moguće i bivših kolega iz Mosta čiji je Nikola Grmoja bivšoj kolegici kazao da ukoliko na izborima želi Mostovu potporu istu mora i zatražiti. Pitanje je hoće li se Selak Raspudić željeti osvrtati iza sebe, no u svakom slučaju njena slaba točka jest izostanak logistike i infrastrukture, dok s druge strane ona uvjerava da Hrvatima donosi svježinu i nešto drugačiji sadržaj od onoga na kojega su navikli. Upitno je hoće li joj to biti dovoljno, ali je neupitno da će predsjednički izbori za bračni par Raspudić označiti uvertiru u osnivanje vlastite stranke. Kako to obično biva Selak Raspudić se već pri samoj naznaci kandidature suočila s kritikama pa jedni tvrde kako u utrku za predsjednicu ulazi kao igračica Zorana Milanovića kojemu će pomagati u razbijanju desnog izbornog tijela, dok drugi tvrde da je HDZ nastoji podržati tako što njenim inicijativama dozvoljava da dođu na dnevni red u Saboru.