Nakon bojkota trgovina prošli petak, platforma Halo, inspektore pozvala je u ponedjeljak potrošače da se i ovaj petak suzdrže od bilo kakve trgovine i da dan prije, u četvrtak, počnu tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidl, Eurospin i DM te triju proizvoda, Coca-Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe.
Bojkot je komentiaro Drago Munjiza, konzultant u trgovini i bivši trgovac, koji je u javnosti poznat i kao bivši šef Konzuma.
“Nije me iznenadio jer se u medijima i na društvenim mrežama uoči bojkota vidjelo da je taj narativ i naboj prešao granice odnosa kupac-trgovac, da se značajno proširio i dijelom prešao u iracionalnu sferu. Pritom je, recimo, trećina građana trgovce optuživala za sve, da su oni glavni uzrok inflacije i rasta cijena, a dvije trećine ih je dosta široko pucalo po Vladi i dobavljačima. Dio ljudi je rekao ‘pa, ljudi, previše trošimo.‘
Smatra da je dio ljudi poslušao “glas razuma, odnosno prihvatio narativ ekonomskih analitičara koji su svi unisono govorili da inflaciju nisu izazvali trgovci, nego velika količina novca i ekonomske politike tijekom duljeg niza godina, pa potom i veće plaće u odnosu na rast produktivnosti i učinkovitosti hrvatske poljoprivrede i općenito prerađivačke industrije”.
Već je govorio da bojkot neće uspjeti ako se ne bude provodio deset dana, bez prelijevanja prometa. “Ulovio sam podatak da je prošli tjedan fiskalizirano 44 milijuna manje računa u maloprodaji, i to se odnosi i na trgovce koji ne prodaju hranu, benzinske, tisak i drogerije. Pojednostavljeni izračun kaže da ako se 70-75 posto iznosa od 44 milijuna eura odnosi na trgovinu prehrambenih namirnica, pa to podijelimo na 20 najvećih igrača i u sve uračunamo da je prosječna neto profitna marža 3 posto na razini godine, ispada da je svatko od njih taj tjedan izgubilo oko 50 tisuća eura čiste dobiti. To je jako malo usporedimo li s godišnjim prihodima velikih trgovaca. Stoga za ocjenu je li u gospodarskom smislu bojkot uspio treba još malo pričekati i vidjeti hoće li se realizirati neki novi bojkot koji se najavljuje.“
Smatra da je trgovcima više nanesena reputacijska šteta. Zbog dobrog prometa, smatra, su propustili “prepoznati bilo javnosti prije pet, šest mjeseci. Jer, već dulje vrijeme u javnost izlaze te usporedbe cijena po zemljama. Oni ovo nisu očekivali”.
Smatra da bi desetodnevni bojkot, uz sve jači razvoj narativa o kojem pričamo, mogao napraviti financijsku štetu koju će puno lakše prebroditi jedna Schwarz grupa (Lidl, Kaufland), kojima je Hrvatska samo dio portfelja, nego mali trgovci, bilo kvartovski ili manji trgovački lanci.
POVIJESNI BOJKOT Munjiza za nacional.hr objasnio tajnu trgovačkih marži u Hrvatskoj, Knežević upire prstom u Plenkovića
“Treba vidjeti što je s trgovinama koje ne prodaju hranu, zasad nitko ne napada izravno drogerije, a u ljekarnama je, primjerice, promet lani bio 20 posto jači, dok je promet namirnica rastao za osam posto. Postoji stoga opasnost da se akcija prelije na šire ustezanje od potrošnje”, rekao je za Jutarnji list.
“Dok je tržište prihvaćalo i kupovalo veće količine, svima je, od države preko trgovaca i distributera do proizvođača, odgovaralo da na višu bazu ostane ista marža. Tako se ubire više PDV-a, više je apsolutne marže za sve, i ništa nije ukazivalo da postoji neki problem, osim ovog narativa koji se povremeno pojavljivao preko sindikata i udruga na društvenim mrežama. Imamo tu i jedan segment potrošača koji se ljute na trgovce, a rade za javne kompanije, u kojima je porasla plaća.
Konzultant u maloprodaji: “Potrošači bi trebali pratiti akcije, dati si truda, zaista mogu kupovati i pritom znatno uštedjeti”
Ako se srežu potrošnja i PDV, odnosno izvori iz kojih oni dobivaju plaću, realna je opasnost da netko kaže da više nema novca za te njihove povišice. Zato je to dosta sklizak teren. Istodobno žalili smo trgovce da imaju male plaće i moraju raditi nedjeljom. Ako im padne promet, morat će raditi nedjeljom i smanjit će im se plaća”, kaže.
Smatra da je važno je da izađe dobar popis namirnica koje će imati ograničene cijene, s kvalitetnim popratnim mjerama. Važnim smatra da se pojača dijalog, pa da se cijene čiji se rast sad najavljuje ne povećavaju automatski, nego da se zaista pretrese treba li rast cijene biti pet posto ili možda može biti tri posto.
“Bilo bi jako dobro da svi iz ovoga izvuku pouku, da se zaista iskoriste ta sredstva fondova i da se počnu provoditi neke kratkoročne i dugoročne mjere, poput jačanja domaće poljoprivrede. Drugo, bilo bi dobro smanjiti PDV na hranu na dvije stope, pet i deset posto”, tvrdi. te napominje da potrošači imaju svoju ulogu i mogu nešto poduzeti.
“Osobno, kao potrošač, iako mi nije sila, već dulje vrijeme kupujem vrlo usku šoping-listu, tjeram svoje ukućane na to, pokušavam se što racionalnije ponašati. Sasvim sigurno bi trgovci, kao i Vlada te distributeri, sami sebi mogli odgovoriti kako da u Brežicama ili Grudama košarica bude maksimalno 15 posto, a nikako 30 ili 40 posto jeftinija nego u Hrvatskoj. Najveći trgovci mogli bi staviti jako puno artikala na trajno niske cijene, na akcije, povećati broj artikala i povećati popuste na maksimalno.”
Dugoročno smatra da ne bi bilo loše da se na tržište pusti još jedan diskonter.
“Kod nas je razina konkurentnosti još relativno niska. Da nam dođe Aldi, odnosno Hofer, vjerojatno bi on kao Eurospin imao utjecaj. No, problem Eurospina je što ima super cijene, super robne marke, ali nije ‘one stop shopping‘.
Kad dođete u Eurospin, jako dobro možete proći, ali obično morate još negdje ići da sve nabavite. A jako puno ljudi kod nas su ‘one stop shopperi‘. Usto, Eurospina nema na dovoljno mjesta, i do njega se treba putovati po sat vremena. Jeftinije nam je otići u lokalni Studenac koji je možda najskuplji. Također je bitno da top 10 lanaca radi na većoj učinkovitosti i restrukturiranju, a svi znamo koja dva lanca se trebaju još restrukturirati”, rekao je za Jutarnji list.
