- Iranci su glasali u drugom krugu predsjedničkih izbora između tvrdolinijaša Saeeda Jalilija, bivšeg nuklearnog pregovarača, i reformističkog zakonodavca i kardiokirurga Masouda Pezeshkiana.
- U prvom krugu glasovanja zabilježen je najniži odaziv ikada na izborima u Iranu.
- Vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei donosi konačne odluke o državnim pitanjima, ali koji god čovjek na kraju pobijedi na predsjedničkom mjestu mogao bi okrenuti vanjsku politiku zemlje prema konfrontaciji ili suradnji sa Zapadom.
Iranci su u petak glasovali u drugom krugu predsjedničkih izbora između tvrdokornog bivšeg nuklearnog pregovarača i reformističkog zakonodavca, pri čemu su obojica pokušavali uvjeriti skeptičnu javnost da glasa nakon godina ekonomskih problema i masovnih prosvjeda koji su zahvatili Islamsku Republiku.
Utrka između tvrdolinijaša Saeeda Jalilija i Masouda Pezeshkiana, kardiokirurga i dugogodišnjeg člana parlamenta, dolazi nakon što je prvi krug glasovanja zabilježio najniži odaziv ikada za iranske izbore, ostavljajući izlaznost u petak velikim pitanjem.
U međuvremenu, šire napetosti zahvatile su Bliski istok zbog rata Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze. U travnju je Iran pokrenuo svoj prvi izravan napad na Izrael zbog rata u Gazi, dok su milicije koje Teheran naoružava u regiji – poput libanonskog Hezbollaha i jemenskih pobunjenika Hutija – uključene u borbe i eskalirale su svoje napade.
IRAN ZAKLJUČUJE PODRŠKU HEZBOLLAHU U BORBI S IZRAELOM KAKO GENERAL IRGC-a OBNAVLJA PRIJETNJU NEPOSREDNOG RAKETNOG UDARA
Iran također nastavlja obogaćivati uran na razinama koje su blizu one za oružje i održava dovoljno velike zalihe za izradu nekoliko nuklearnih oružja, ako to odluči učiniti. I dok vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei ostaje onaj koji donosi konačne odluke o državnim pitanjima, koji god čovjek na kraju pobijedi na predsjedničkom mjestu mogao bi okrenuti vanjsku politiku zemlje ili prema konfrontaciji ili suradnji sa Zapadom.
Na ulicama Teherana u petak se mogla vidjeti jaka zaštitarska prisutnost, dok se činilo da je gužva neznatna na desecima biračkih mjesta. Državna televizija emitirala je scene skromnih redova na biračkim mjestima diljem zemlje.
I Jalili i Pezeshkian glasali su u južnom Teheranu, domu mnogih siromašnih četvrti, u pokušaju da povećaju izlaznost. Iako je Pezeshzkian pobijedio u prvom krugu glasovanja 28. lipnja, Jalili je pokušavao osigurati glasove ljudi koji su podržavali tvrdokornog predsjednika parlamenta Mohammada Baghera Qalibafa, koji je bio treći i kasnije podržao bivšeg pregovarača.
Reformistički kandidat za predsjedničke izbore u Iranu Masoud Pezeshkian maše dok dolazi glasovati na biračko mjesto u Shahr-e-Qods u blizini Teherana, Iran, 5. srpnja 2024. (AP Photo/Vahid Salemi)
Jedan glasač, 27-godišnji Yaghoub Mohammadi, rekao je da je glasao za Jalilija u oba kruga.
“On je čist, ne ovisi o moćnim ljudima u establišmentu”, rekao je Mohammadi. “On predstavlja one koji nemaju pristup moći.”
Glasačica Samira Sharafi, 34-godišnja majka malog djeteta, rekla je da je glasala za reformista Pezeshkiana, unatoč tome što je glasala za Qalibafa u prvom krugu. Opisala ga je kao “iskusnijeg” od Jalilija.
Bilo je poziva na bojkot, uključujući i zatvorenu dobitnicu Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi, iako se čini da su potencijalni glasači u Iranu prošli tjedan sami donijeli odluku da ne sudjeluju jer ne postoji široko prihvaćen oporbeni pokret koji djeluje unutar ili izvan zemlja.
Državna televizija emitirala je slike skromnih redova na odabranim biračkim mjestima diljem zemlje kad su birališta otvorena u petak.
Kao što je bio slučaj od Islamske revolucije 1979., ženama i onima koji pozivaju na radikalne promjene zabranjeno je glasanje dok samo glasovanje neće imati nadzor od strane međunarodno priznatih promatrača.
Ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi, koji je zadužen za nadgledanje izbora, objavio je da su sva biračka mjesta otvorena u 8 ujutro po lokalnom vremenu.
Khamenei je jedan od prvih glasova na izborima dao iz svoje rezidencije, a televizijske kamere i fotografi uhvatili su ga kako ubacuje glasački listić u kutiju.
“Čuo sam da je entuzijazam ljudi veći nego prije”, rekao je Khamenei. “Ako Bog da, ljudi glasaju i biraju najboljeg” kandidata.
Međutim, Khamenei je u srijedu rekao da oni koji nisu glasali prošli tjedan nisu bili protiv šijitske teokracije u zemlji.
“Postoje razlozi koji stoje iza ove stvari koje bi trebali ispitati sociolozi i oni koji se bave politikom”, rekao je.
Više od 61 milijuna Iranaca starijih od 18 godina ima pravo glasa, s oko 18 milijuna njih između 18 i 30 godina. Izbori bi trebali završiti u 18 sati po lokalnom vremenu, ali se tradicionalno produljuju do ponoći kako bi se povećalo sudjelovanje.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Izbori u petak označavaju tek drugi drugi krug predsjedničkih izbora u Iranu od 1979. godine. Prvi je bio 2005. godine, kada je tvrdolinijaš Mahmoud Ahmadinejad pobijedio bivšeg predsjednika Akbara Hashemija Rafsanjanija. Pod Ahmadinejadom, Iran se suočio s međunarodnim sankcijama zbog svog naprednog nuklearnog programa, kao i zbog prosvjeda Zelenog pokreta 2009. i gušenja koje ih je razbilo.
Pezeshkianove pristaše upozoravale su Jalilija da će u Teheran dovesti vladu u stilu “talibana”, dok je Jalili kritizirao Pezeshkiana zbog vođenja kampanje širenja straha.
Izbori su uslijedili nakon što je 63-godišnji pokojni predsjednik Ebrahim Raisi poginuo u helikopterskoj nesreći 19. svibnja u kojoj su također poginuli ministar vanjskih poslova zemlje i drugi. Bio je viđen kao Khameneijev štićenik i potencijalni nasljednik na mjestu vrhovnog vođe. Ipak, mnogi su ga poznavali po njegovoj umiješanosti u masovna pogubljenja koja je Iran proveo 1988. i po njegovoj ulozi u krvavom gušenju nezadovoljstva koje je uslijedilo nakon prosvjeda zbog smrti Mahse Amini, mlade žene koju je policija uhitila zbog navodnog nepropisnog nošenja obavezna marama, odnosno hidžab.
