Vladimir Putin i Donald Trump odavno su poznati po složenom odnosu koji balansira između međusobnog divljenja i hladnih političkih kalkulacija. Kako se svijet suočava s izazovima koji donos rat u Ukrajini, geopolitičke napetosti i energetske krize, mnogi se pitaju što povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću znači za globalne odnose, posebno u pogledu Rusije i Ukrajine.
Trump je poznat po svojoj sklonosti ka “dogovorima” i retorici koja često zanemaruje tradicionalne diplomatske protokole. S druge strane, Putin ostaje tvrdolinijaški vođa koji igra dugoročne strateške igre, ne odustajući od svojih ciljeva u Ukrajini. Od početka Trumpovog političkog uspona, njegov odnos s Putinom izazivao je kontroverze. Trump je često hvalio ruskog predsjednika, nazivajući ga “inteligentnim vođom”. Međutim, nije se libio nazvati rusku invaziju na Ukrajinu 2022. “velikom pogreškom”.
Prvi čovjek SAD-a često se ‘busa u prsa’ “vrlo dobrim odnosom” s Putinom pa je tako na sva zvona kritizirao novčanu pomoć Ukrajini, ali i obećavao da će riješiti rat, no nikad nije objasnio kako to misli postići. Putin pak, nikada nije javno podržao Trumpa, štoviše za vrijeme američke izborne kampanje komentirao je, premda sarkastično, da je naklonjen kandidaturi Joea Bidena. Može li odnos lidera Istoka i Zapada biti put do globalne stabilnosti ili bi mogao produbiti postojeće krize?
Povijest odnosa prema Ukrajini
Trump je otvoreno kritizirao politiku Joea Bidena prema Ukrajini, ističući kako su “ogromne svote novca” koje SAD šalje u Kijev bespotrebne. “Ovaj rat se nikada nije trebao dogoditi”, rekao je više puta, tvrdeći da bi ga on spriječio, iako nikada nije precizirao na koji način. Putin je s druge strane izrazio interes za stabilizaciju odnosa s SAD-om. Pohvalio je Trumpovu “iskrenost” u nastojanju da se postigne mir u Ukrajini, ali nije propustio održati distancu u svojim izjavama.
Jedan od najupečatljivijih aspekata odnosa Trumpa i Putina jest misterij oko njihovih privatnih razgovora. Prema knjizi novinara Boba Woodwarda, Trump i Putin razgovarali su čak sedam puta nakon što je Trump napustio Bijelu kuću 2021. Kremlj je te tvrdnje demantirao, a Trump je na svoj karakterističan način izjavio: “Ne komentiram, ali da sam to učinio, bilo bi inteligentno.”
Trumpova politika prema Rusiji bila je kontradiktorna. Dok je tijekom svog mandata nametnuo Rusiji više sankcija nego bilo koji američki predsjednik prije njega, istovremeno je 2018. na summitu u Helsinkiju izjavio da vjeruje Putinu kada kaže da se Rusija nije miješala u američke izbore, unatoč suprotnim tvrdnjama američkih obavještajnih službi.
Što Rusija želi od Trumpa?
Prema ruskom politologu Konstantinu Kalačovu, povratak Donalda Trumpa povoljan je za Rusiju ako Moskva želi brzo završiti rat u Ukrajini. “Trumpova kandidatura je poželjnija za Rusiju jer bi mogao podržati neki oblik dogovora koji bi okončao sukob”, rekao je Kalačov za AFP u studenom prošle godine.
Leon Aron iz American Enterprise Instituta upozorava da su ciljevi Trumpa i Putina teško uskladivi. “Putin neće prihvatiti ništa manje od pobjede u Ukrajini, dok Trump ne želi ništa što bi izgledalo kao poraz američkih interesa.” Iako se Trump i Putin često hvale dobrim odnosima, njihova suradnja ovisit će o trenutnim geopolitičkim okolnostima.
Ako obojica dobiju priliku za novu političku epizodu, svijet će vjerojatno svjedočiti jedinstvenom obliku diplomacije u kojem će se prijateljski tonovi isprepletati s tvrdim političkim pregovorima. Kako će izgledati nova era odnosa između Moskve i Washingtona, ostaje vidjeti, no jedno je sigurno: geopolitika s Trumpom i Putinom nikada nije dosadna.
Diktator provodi plan zbog kojeg je Europa u opasnosti: Oni su njegovo tajno oružje
