U svjetlu povećanog interesa Sjedinjenih Američkih Država za strateški važnu regiju Arktika, vlada Danske je u ponedjeljak najavila značajnu investiciju u jačanje svoje vojne prisutnosti na Grenlandu. Ova odluka, koja uključuje izdvajanje 14,6 milijardi danskih kruna (oko 1,96 milijardi eura), dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovno izrazio želju za preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, teritorijem koji je pod djelomičnom danskom upravom.
Trump je nedavno izjavio kako je Grenland ključan za sigurnost Sjedinjenih Država, a prema njegovim riječima, Danska bi trebala odustati od kontrole nad tim strateški važnim otokom. Ovaj izraziti interes za Grenlandom, uz mogućnost jačanja vojnih kapaciteta na Arktiku, naveo je Dansku na razmatranje i poduzimanje konkretnih koraka kako bi povećala svoju vojnu prisutnost u ovom dijelu svijeta.
Odluka danske vlade dolazi nakon više od desetljeća smanjenih ulaganja u vojnu opremu i resurse. Međutim, prošle godine Danska je najavila ambiciozan plan investiranja 190 milijardi danskih kruna (25,4 milijardi eura) u vojnu sigurnost tijekom desetogodišnjeg razdoblja. Dio tih sredstava sada je preusmjeren za jačanje sigurnosnih kapaciteta na Grenlandu, u nastojanju da se unaprijedi obrana ovog golemog, ali vojnog siromašnog teritorija. U nastavku analiziramo danske vojne potencijale i koliko je vojska skandinavske zemlje spremna u slučaju dansko – američkog sukoba oko Grenlanda.
Danski vojni potencijal
Naime, iako Danska ima odgovornost za sigurnost Grenlanda, ovaj arktički otok s površinom četiri puta većom od Francuske i dalje se smatra sigurnosnom “crnom rupom”. Trenutni vojni kapaciteti na Grenlandu prilično su ograničeni – sastoje se od četiri zastarjela inspekcijska plovila, nadzornog aviona Challenger i svega 12 patrola na psećim zapregama. Takav skromni arsenal postavlja pitanje zaštite i sigurnosti, osobito u svjetlu rastuće međunarodne napetosti u arktičkoj regiji.
Kako bi odgovorila na ove izazove, Danska je odlučila investirati u tri nova plovila arktičke mornarice, kao i u modernizaciju sustava nadzora putem satelita. Također, planira se uvođenje četiri bespilotne letjelice dugog dometa, čime će se osigurati bolje praćenje i zaštita tog važnog teritorija. Ove mjere predstavljaju korak prema jačanju danskih vojnih kapaciteta na Arktiku, regiji koja postaje sve važnija u geopolitičkoj utakmici između globalnih sila.
Američka vojna prisutnost na Grenlandu nije novost. Naime, Sjedinjene Države već dugi niz godina imaju svoju vojnu bazu u Pituffiku na sjeverozapadnom dijelu otoka, koja je od strateške važnosti za američki sustav ranog upozoravanja na balističke rakete. Ova baza igra ključnu ulogu jer najkraći put između Europe i Sjeverne Amerike prolazi upravo preko Grenlanda.
Što je Trumpu zamirisalo na Grenlandu?
Iskazani interes novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa za preuzimanje Grenlanda, autonomnog teritorija Danske, pokrenuo je pitanje vrijednosti otoka. Prema Davidu Barkeru, investitoru u nekretnine i bivšem ekonomistu u Federalnim rezervama New Yorka, potencijalna cijena Grenlanda mogla bi iznositi od 12,5 do 77 milijardi dolara. Ova procjena, koju je objavio The New York Times, temelji se na troškovima povezanim s Američkim Djevičanskim Otocima i Aljaskom, prilagođenima za inflaciju i ekonomski rast. Barker, koji ima iskustvo u procjeni velikih transakcija nekretninama, koristio je ove teritorije kao mjerilo za svoju procjenu.
Inače, Grenland navodno posjeduje ogromna prirodna bogatstva i zauzima strateški važan položaj u sjevernom Atlantiku, a dugo je bio predmet interesa SAD-a. S lokacijom od vitalnog značaja za obrambenu infrastrukturu SAD-a i bogatstvom neiskorištenih resursa, uključujući minerale i fosilna goriva, Grenland je važna prednost u globalnom geopolitičkom krajoliku. Grenland se može pohvaliti rezervama minerala, nafte i prirodnog plina, iako su ti resursi i dalje nedovoljno razvijeni zbog sporog napretka u razvoju infrastrukture. Ekonomija otoka trenutno ovisi o ribarstvu, koje čini više od 95 posto njegovog izvoza, te godišnjim subvencijama iz Danske koje pokrivaju polovinu javnog proračuna Grenlanda. Danska troši gotovo milijardu dolara godišnje na Grenland, ili otprilike 17.500 dolara po stanovniku.
Nedavno istraživanje pokazalo je da se 25 od 34 minerala koje je Europska komisija identificirala kao “kritične sirovine” nalazi na Grenlandu, uključujući elemente rijetkih zemalja potrebnih za električna vozila i vjetroturbine, kao i materijale poput grafita i litija koji se koriste u baterijama, navodi Live Mint. SAD održavaju stalnu vojnu prisutnost na Grenlandu preko zračne baze Pitufik, koja se nalazi na sjeverozapadu. Ovaj aranžman proizlazi iz sporazuma između SAD-a i Danske iz 1951. godine, koji daje SAD-u pravo na slobodno kretanje i uspostavljanje vojnih baza na Grenlandu, pod uvjetom da Danska i Grenland budu obaviješteni.
Koliko vrijedi Grenland? Trump ne želi odustati, pojavio se iznos koji bi mogao zatresti
Neugodan telefonski poziv
Trump je razgovarao s Mette Frederiksen, premijerkom Danske, 45 minuta prošlog tjedna, objavili su nedavno američki mediji. Ipak, Bijela kuća nije komentirala taj poziv, no Frederiksen je izjavila kako je jasno dala do znanja da Grenland nije na prodaju, premda je priznala da Sjedinjene Države pokazuju “veliki interes” za njega. Pet sadašnjih i bivših visokih europskih dužnosnika, upoznatih s razgovorom, izjavilo je za Financial Times da je razgovor protekao vrlo loše.
Prema njihovim tvrdnjama, Trump je bio agresivan i konfrontirajući nakon što je danska premijerka ponovila kako otok nije na prodaju, unatoč njezinoj ponudi za proširenje suradnje u području vojnih baza i eksploatacije minerala. “Bilo je strašno”, rekao je jedan od izvora. Drugi je dodao: “Bio je vrlo odlučan. To je bio hladan tuš. Prije toga bilo je teško njegov zahtjev shvatiti ozbiljno, ali sada mislim da je ozbiljan i potencijalno vrlo opasan.”
Podsjećamo, mnogi europski dužnosnici nadali su se da su njegove izjave o stjecanju kontrole nad Grenlandom iz “razloga nacionalne sigurnosti” samo pregovarački trik kojim nastoji ojačati američki utjecaj na teritorij NATO-a. No, i Rusija i Kina također se utrkuju za pozicije u Arktiku. Međutim, razgovor s Frederiksen uništio je te nade i produbio vanjskopolitičku krizu između NATO saveznika. “Namjera je bila vrlo jasna. Oni to žele. Danci su sada u stanju krize”, rekao je jedan od izvora upoznatih s pozivom. Drugi je dodao: “Danci su potpuno izbezumljeni zbog ovoga.”
